Prijevremeni izbori ogledalo lokalnih? Pouke februarskog glasanja u četiri grada i dvije općine

Osim u Bratuncu, gdje je SNSD osvojio mjesto na kojem je bio nezavisni kandidat, u ostalih pet gradova i opština fotelje su zadržale dosadašnje vladajuće stranke. No, za sve je zajednička mala izlaznost. Šta tačno to znači, niko ne želi definitivno procijeniti, uzorak je mali, ali neki se trendovi ipak mogu naslutiti

Četiri grada i dvije opštine u Bosni i Hercegovini početkom februara na prijevremenim izborima birali su gradonačelnike i načelnike. Građani Tuzle, Bihaća, Zvornika, Srebrenika, Vogošće i Bratunca birali su nove čelne ljude jer su stari, nakon prošlogodišnjih opštih izbora, preuzeli funkcije na višim nivoima vlasti.

Nakon što su birališta zatvorena i listići prebrojani, zaključak je jedan – na vlasti ostaju iste stranke Pomak, SDP, NiP, SDA i SNSD. Preciznije, novi gradonačelnik Bihaća je Elvedin Sedić iz Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu, a na čelu Tuzle Zijad Lugavić iz SDP-a, dok je za gradonačelnika Srebrenika izabran Adnan Bjelić iz koalicije Ujedinjeni koju čine NiP, NS i SDP.

Gradonačelnik Zvornika je Bojan Ivanović iz SNSD-a, dok je novi načelnik Bratunca Lazar Prodanović, također iz SNSD-a. Za načelnika Općine Vogošća izabran je Migdad Hasanović iz SDA.

Obećanja još svježa

”Obećavam da ćemo sigurno do kraja oktobra 2024. godine realizovati i više nego što smo obećali našim građanima, jer su to oni zaslužili. Dosta hodam po terenu i biću stalno prisutan u mjesnim zajednicama, razgovarati sa građanima, sa predstavnicima savjeta MZ-ova, privrednim subjektima, nevladinim organizacijama kako bismo mogli donositi što kvalitetnije odluke”, istaknuo je nakon izbora Lugavić.

Sedić navodi da je u proteklom periodu Šuhret Fazlić uradio dobar posao u Bihaću i da je stvorio temelje da jedna nova generacija može povesti grad naprijed

”U narednom periodu nadam se da ću i implementirati onaj program koji sam predstavio i pozivam sve političke subjekte koji su me podržali i one koji nisu da radimo za dobrobit Srebrenika”, rekao je Bjelić.

U gradonačelničkom mandatu Ivanović planira nastaviti sa radom na programima, projektima, aktivnostima i strategijama koje su već ranije definisane.

”Očekuje nas rad na kapitalnim projektima kao što su vodovod zapad, pitanje parking prostora, obaloutvrda Drine, putna i kanalizaciona infrastruktura”, istakao je Ivanović.

Hasanović je u izbornoj noći naveo da je u izbornoj platformi vrlo jasno i precizno definisan kompletan program projekata koje će u narednom periodu uraditi.

”Tako da su građani već dobro upoznati sa svakim pojedinačnim projektom, u svakoj mjesnoj zajednici, a, naravno, to je prethodilo jednom dugotrajnom radu i razgovorima s građanima kako bi došli do toga. Donijeli smo prvi korak, a to je historijski budžet koji iznosi 23,3 miliona KM sa pretenzijom da se on još malo poveća”, rekao je Hasanović.

Prodanović je obećao da će biti načelnik svih građana Bratunca bez obzira na političku, nacionalnu ili vjersku orijentaciju.

”Rekao sam da ćemo učiniti dosta toga, ovo je mala lokalna sredina koja je u velikoj mjeri devastirana, posebno u zadnje dvije godine”, kaže nam novi načelnik Bratunca, doktor Lazar Prodanović.

Ipak, pitanje koje se nameće jeste mogu li se na osnovu ovog uzorka već sada posmatrati trendovi za naredne lokalne izbore, koji bi trebali da se održe već iduće godine.

Drugi krug?

Profesor i analitičar Esad Bajtal ističe da u nekoj mjeri moramo biti vrlo precizni, te da možda i mogu biti refleksija.

”Vidimo da se događaju pomaci, nema više dominacije SDA kad govorimo o ovom dijelu BiH, kao što na drugoj strani imate dominaciju tog starog etno-političkog faktora zvanog SNSD. U tom smislu, neki indikator možda postoji, ali vrijeme je pred nama i ono će nam dati odgovor. Ne smijemo biti tako hrabri u zaključivanju šta bi moglo da bude, što ne znači da kao građani ne treba da se nadamo i ne treba da želimo daljnje promjene, koje bi mogle otvarati horizont budućnosti svima nama i našoj djeci”, kaže Bajtal.

On ponavlja da nema više dominacije SDA, jer koliko do jučer je, kaže, bilo standardno da će oni dobiti izbore na kojem god nivou bili.

”Očigledno je da se stvari tu pomjeraju, da tu više nema lokalne saglasnosti, da tu više nema one inercije koju pamtimo već 30 godina. Stvari se pomjeraju. Koliko sporo, toliko dobro. Dakle, ima nade i mi možemo logički gledano i shodno ovim indikatorima izbora o kojima pričamo, očekivati da bi budućnost mogla stvari mijenjati u istom ovom pravcu koji se sad samo nazire. Blago nazire”, navodi Bajtal.

Politički analitičar i novinar iz Mostara Alija Behram za Oslobođenje ističe da je uzorak isuviše mali, te da je teško očekivati da bi se na osnovu njega mogli izvlačiti neki veliki zaključci.

”Ušli smo u jedan vrlo turbulentan period, u kojem će se odmjeravati snage između SDA i osmorke, te na drugoj strani SNSD-a i HDZ-a. Biće ovo težak period u kojem neće biti lako doći do federalne vlasti i biće još tu puno zatezanja konopca. Iz te priče koja nam tek slijedi narednih dana i sedmica ljudi će se opredjeljivati za ovo ili ono. Ono što se sada već može reći, jeste da je izuzetno mali odziv građana na lokalnim izborima u ovih šest opština i gradova. To, također, puno govori. Postavljaju se pitanja da li su ljudi prezasićeni tako učestalim lokalnim izjašnjavanjem o izboru za vlast”, kaže Behram.

A najveća izlaznost od 47 posto zabilježena je u Bratuncu, dok je najmanji odziv od 23 posto bio u Tuzli. Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić ističe da je ovo najmanji izlazak zabilježen od poslije rata naovamo kad su izbori u pitanju i lokalni i opšti, te da se to ne bi moglo uzeti kao uzorak prema kojem bi procjenjivali kolika će izlaznost na sljedećim izborima biti.

”S druge strane, moramo voditi računa da će se tada birati i gradska i opštinska vijeća, da će biti uključene sve stranke, kao i načelnici i gradonačelnici opština. Ali, moram napomenuti da je uvijek izlaznost na lokalnim izborima bila manja u odnosu na opšte izbore. Ovo što se dešavalo sada je apsolutno neprihvatljivo i možda treba razmišljati o izmjenama Izbornog zakona i kad su u pitanju ove izabrane funkcije, mislim na gradonačelnika i načelnika. Možda treba uvesti drugi krug. Drugi krug postoji i u našem susjedstvu, ne vidim razloga zašto se kod nas ne bi moglo uvesti, tako da novoizabrani gradonačelnik/načelnik ima veću potporu nego što, naprimjer, ima sada”, podvlači Šehić.

Nisu svi isti

U Bosni i Hercegovini je, kaže naš sagovornik, jako teško procjenjivati i dati prognoze šta bi bilo i šta se može desiti na narednim lokalnim izborima zato što vlada opšte nepovjerenje prema političkim strankama, a i političarima – ne generalno prema svima, što sigurno ima uticaja na izlaznost birača.

”Politika mora biti na drugačiji način shvaćena od političara kao opšte dobro za sve građane, ne samo za lične, uskostranačke i klijentelističke interese, što je danas dominantna karakteristika političke aktivnosti u BiH. Mi nemamo stabilna ni biračka tijela. Na jednim lokalnim izborima daju jednim glas, na drugim drugim… Tako da i građani vrlo često procjenjuju kome dati povjerenje, vidimo nekako da živimo u vrijeme izdaje jer nas vrlo brzo zaborave nakon samih izbora, što opet ima uticaja na izlaznost”, kaže Šehić.

I najveću odgovornost, smatra on, upravo snose političke stranke, “jer ukoliko su oni dobri igrači u političkom smislu, koji će svojim zalaganjem obradovati građane svog grada kao što nas obraduje sportski tim, fudbalski tim, koji da sve od sebe da pobijedi”.

U BiH je, kaže Šehić, jako teško procjenjivati i davati prognoze šta bi bilo i šta se može desiti na narednim lokalnim izborima zato što vlada opšte nepovjerenje

“Međutim, kod nas je sasvim drugačije. Na političkim strankama je da učine sve da pokušaju svojim djelovanjem, bazirajući se i na principima političkog djelovanja, moralu koji moraju vratiti u politiku, da pridobiju neke koji apstiniraju da izađu na izbore. Ali znate, kada vlada opšti stav svi su oni isti, iako nisu svi isti, onda to sigurno kod građana stvara odbojnost prema izborima”, kaže Šehić.

On ukazuje i na činjenicu da je zavladala apatija “uradiće nam stranci, uradiće visoki predstavnik, on će nametnuti rješenja”, što, opet, prema riječima Šehića, građane dovodi u pasivnu poziciju i poziciju ovisnosti o predstavnicima međunarodne zajednice.

“Moramo i mi preuzeti odgovornost. Ali ono što je jako bitno prije lokalnih izbora, jeste da treba napraviti reformu izbornog zakonodavstva, uvesti nove tehnologije kako bi se vratilo povjerenje u sam izborni proces i ono najbitnije, da rezultati izbora isključivo ovise o volji građana birača, a ne mešetarenja, nesavjesnog rada dijela izborne administracije. Tu je odgovornost političkih stranaka da li će one shvatiti ovu poruku u ovih šest opština i gradova”, kaže naš sagovornik.

Trebaju, pojednostavljeno, svi u čitavoj BiH “shvatiti poruku da se moraju drugačije ponašati prema građanima biračima, a to je činjenica da smo ipak mi njihovi poslodavci i da ih mi kao dobri poslodavci, a trebali bismo biti, trebamo smijeniti ukoliko ne ispunjavaju svoje obaveze prema nama kao građanima”.

Obesmišljen proces

“Ali nismo mi još došli u takav demokratski ambijent. Daleko smo mi od demokratije, od poštivanja ljudskih, građanskih prava. Ali treba biti optimista. Ja sam veliki pristalica teze da se moraju uraditi korjenite izmjene Izbornog zakona da bi se vratili legitimitet i kredibilitet čitavom izbornom procesu”, jasan je Šehić.

Kada su u pitanju netom održani prijevremeni izbori u BiH, politička analitičarka Tanja Topić ističe da se uočavaju dva trenda.

Da se ne lažemo, jasna je Topić, to je nešto što savršeno odgovara onim političkim partijama koje suvereno vladaju na političkoj sceni u BiH zadnje dvije decenije

“Jedan od tih trendova jeste nazadovanje u demokratskom smislu, u smislu višestranačja i pluralizma. Vidjeli smo da je u nekim opštinama zapravo bio samo jedan kandidat (Zvornik, op. a). I to je taj udar na demokratiju, pogotovo u lokalnim sredinama, što pokazuje trend koji se također može i dalje očekivati. Ja bih taj trend vezala, zapravo, za nedostatak i smanjivanje povjerenja građana generalno i u demokratiju i izborni proces i u institucije sistema. Činjenica je i na proteklim izborima, opštim, sada se na neki način na ovim lokalnim izborima to reflektuje, da su građani jednostavno potpuno izgubili povjerenje u izborni sistem, u vjerodostojnost, u institucije sistema, što, naravno, pokazuje da i one elementarne nedostatke pravne države Bosna i Hercegovina ispoljava kao jednu vrstu demokratskog deficita”, kaže Topić.

Drugi element je niska izlaznost i to je trend koji ćemo, kaže nažalost, imati i u budućnosti.

“Kao trend to se već sada može prepoznati. Mislim da je taj čekić da tako kažem, taj završni ekser koji je udaren u taj trend sve manje izlaznosti, razočarenje samih građana iz prostog razloga što se pokazalo na prethodnim opštim izborima da je izlazak na izbore obesmišljen jer različitim procedurama, različitim koruptivnim aktivnostima, nisu obezbijeđeni integritet i transparentnost izbornog procesa”, kaže naša sagovornica.

Ukoliko se, znači, one suštinske promjene koje smo, kaže Topić, nazivali tehničkim izmjenama izbornog procesa i na kojima se godinama radilo, ne dese do sljedećih lokalnih izbora, jednostavno ćemo imati malu izlaznost.

“Da se ne lažemo, to je nešto što savršeno odgovara onim političkim partijama koje suvereno vladaju na političkoj sceni u BiH zadnje dvije decenije. Mala izlaznost pokazuje, i to se već znalo nakon oktobarskih izbora, da su ljudi postavili logično pitanje ima li smisla izlaziti na izbore, kada se na kraju njihova izborna volja prekroji što po želji određenih političkih kvazielita koje su na vlasti, što pod utjecajem međunarodnog faktora”, potcrtava Topić..

Dani/Oslobođenje