Prije 67 godina iz TE Kakanj potekli su prvi kilovati koji su i danas dragocijeni

Na jučerašnji dan prije 67 godina iz Termoelektrane Kakanj potekli su prvi kilovati struje, a ovaj kompleks godinama se razvijao i postao značajan za bh. privredu i građane Kaknja.

O tome koliko je značajna govori i činjenica da je kakanjski majstor maketarstva Ivica Tomičić izradio i maketu kakanjskog energetskog diva koja se čuva u Muzeju Kaknja.

Međutim, da se vratimo u prošlost, gradnja TE Kakanj bio je jedan od najvećih energetskih projekata nakon Drugog svjetskog rata. Kakanjski kraj imao je veliki potencijal pa je u prvih pet godina po završetku rata ministarstvo industrije među proširenje rudnika u Kaknju i izgradnju separacije uvrstio i izgradnju TE u Čatićima kdo Kaknja.

Foto: Klix.ba

“Sa realizacijom ovih programa počelo se 1947. godine. Bez nekog iskustva, ali sa entuzijazmom kakav se rijetko sreće, rasla je termoelektrana, gigant na obali rijeke Bosne, na području Kaknja. Godina 1948. donijela je puno nevolja zbog sukoba tadašnjih vlasti i zemalja Informbiroa pa je gradnja odgođena. Gradnja je nastavljena 1952. godine nakon što je obezbijeđen kredit. Preduzeće “Elektroprojekt”, današnji “Energoinvest”, ponudilo je inžinjering koji je podrazumijevao dovršenje projekta, vođenje radova, instaliranje opreme… Ugovor su početkom 1953. godine potpisali Emerik Blum, Teodor Gregorić i pravnik Elektrane. Tokom 1954. i 1955. godine radovi su se odvijali punim intenzitetom”, poručili su iz Općine Kakanj.

Nakon toga, oprema je stigla te je počela i njena montaža. U drugoj polovini 1955. godine prestao je djelovati Srez pa je briga oko završavanja radova prešla na formirani Radnički savjet fabrike u izgradnji. S velikim entuzijazmom radnici iz Kaknja su se uhvatili u koštac s radovima u vrlo teškim uslovima.

Foto: Klix.ba

Prvi kilovati iz Čatića potekli su 1. jula 1956. godine.

Međutim, dimnjak koji plijeni pažnju u Čatićima kod Kaknja nije izgrađen iste godine. Tek 31 godinu poslije, tačnije 1987. godine dimnjak od 300 metara visine koji je u osnovi širok 25 metar, a na vrhu 12,5 metara, plijenio je pažnju kao i danas.

“U njega je ugrađeno 10.000 kubika cementa i 3.000 tona željeza. Unutar ovog dimnjaka izgrađen je još jedan dimnjak do 135 metara visine, a služi kao ojačanje. Duž cijelog dimnog kanala od nule do kote 300 postavljena je obloga od vatrostalne i kisele opeke”, kažu nam iz Općine Kakanj.

Dimnjak je gradila firma “Vatrostalna”, a slične dimnjake su gradili i u Bukinju, Obrenovcu, Trbovlju i Kuvajtu.

Klix.ba