Prezaduženost poprima sve veće razmjere: Bh. građani samo pokrivaju dugove

Građani Bosne i Hercegovine grcaju u dugovima. U prilog tome govori i činjenica da komercijalnim bankama duguju gotovo 11 milijardi maraka, a od toga se 70 posto odnosi na nenamjenske potrošačke kredite. Krediti su se, ne tako davno, podizali za kupovinu namještaja, bijele tehnike i slično, a sada su ih građani, zbog enormnih troškova života koji ne prate njihova primanja, prisiljeni uzimati da bi se prehranili.

Začarani krug

Nažalost, sve je više onih koji su upali u začarani krug zaduživanja i koji, bukvalno, novim kreditom pokrivaju stari, odnosno idu “dugom na dug”.

Istina, u takvoj situaciji našli su se i neodgovorni građani koji su, kako to kaže Igor Gavran, ekonomski analitičar, uvjetno rečeno, poletjeli zaduživati u vrijeme niskih kamatnih stopa prije nego što je inflacija počela rasti tokom prošle godine. Na taj način su mislili, pojašnjava on, da će s lakoćom moći izmiriti svoje obaveze, ne očekujući da će im troškovi života porasti.

– S druge strane, imamo one koji nisu bili neodgovorni, nego nisu imali drugog izlaza, upravo da bi bili u stanju da plate račune i kupe hranu. Neki su, možda, od njih ostali bez posla ili su im smanjena primanja, pa su onda uzimali kredite. Nažalost, situacija u kojoj sada jedan kredit pokrivaju drugim je gora nego ranije zbog toga što kamate u međuvremenu rastu – pojasnio je Gavran.

Teže posljedice

Naglašava kako će sve veći broj građana koji su se našli u takvoj situaciji imati sve veći problem, jer na koncu neće moći pokriti kredit drugim ili im ga, navodi, banka neće dati, pa će onda posezati za mikrokreditnim organizacijama, koje su još nepovoljnije ili, nažalost, za nekim pozajmicama nacrno, što, jasno, može dovesti do težih posljedica.

Gavran: Gora situacija. Printscreen

– Da bi se to stanje ublažilo, ključno bi bilo smanjiti troškove života, da građani mogu izmiriti kredite bez daljnjih zaduživanja, ili povećati prihode, odnosno primanja. Nažalost, i jedno i drugo se ne dešava ili se dešava presporo da bi im pomoglo – istakao je Gavran.

Jedina logika

Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže da banka nema razloga da ne napravi bilo koji kreditni posao, uključujući refinansiranje kredita, ako građanin, jasno, ima sposobnost.

– Koliko se to isplati, ovisno je o tome pod kojim uvjetima se uzima, a koji su uvjeti bili ranije, je li bila fiksna ili promjenjiva kamatna stopa… Kod samog refinansiranja jedina je logika da se uzme kredit s fiksnom kamatnom stopom, ukoliko je bila promjenjiva, jer inače samo refinansiranje, osim produljenja roka vraćanja, nema velike logike – kazao nam je Kutle.

* 11 milijardi KM duguju bh. građani komercijalnim bankama.

Avaz