Predizborna kampanja u BiH: Jesu li brojna obećanja vrijedna uloženog novca?

U narednih mjesec dana njihova nasmiješena lica pozdravljat će nas u tramvajima, autobusima, trolejbusima, na rasvjetnim stubovima i svim drugim javnim površinama. Političari gdje god se okrenemo. Mjesec je dana do Općih izbora, a već su spiskali milione. Jesu li brojna obećanja vrijedna uloženog novca, građani Bosne i Hercegovne odlučuju 2. oktobra ove godine.

U izbornu kampanju sa dresovima, rukavicama i loptom. Opozicija u Republici Srpskoj Opće izbore naziva velikom utakmicom.

“Moramo malo da se zagrijemo, važna je utakmica”, poručuje gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković (PDP) dok simbolično sa ostalim članovima stranke radi vježbe zagrijavanja.

“Nama je potrebna pobjeda naroda da zajedno od 2. oktobra pravimo i gradimo zaposlenu, pravednu i dostojanstvenu Republiku Srpsku”, naveo je Branislav Borenović, lider PDP-a.

Iz vladajućeg SNSD-a su također sigurni da će u toj ”utakmici” ubjedljivo trijumfovati, precizirajući i izbornu razliku.

“Ona je sada 12% što se mene tiče, a što se tiče Željke Cvijanović nešto više. Partija je na 37%. Imamo veliku pobjedu u rukama”, rekao je Milorad Dodik, lider SNSD-a.

Pobjedi se mnogi nadaju i u Federaciji BiH. Ovdje je kampanja počela bez dresova, lopte i preciziranja izbornih rezultata. Plakati su tu: “Pametna BiH”, “Da svane dan”, “Za građansku državu”, “Poštenjem za nove generacije”, “Izetbegović za predsjednika” – najviše primjetni na ulicama.

Na Općim izborima u BiH pravo glasa ima nešto više od 3,36 miliona ljudi. Oni će 2. oktobra ove godine odlučiti ko će ih predstavljati na različitim nivoima vlasti. Ove godine rekordan broj prijavljenih političkih subjekata – preko 140. Više od 7.000 kandidata nalazi se na listama.

Glasači će tako odlučiti ko će biti novi članovi Predsjedništva BiH. Iz reda hrvatskog naroda kandidati su Borjana Krišto sa izbornim sloganom: Zajedništvom do pobjede, a protukandidat je Željko Komšić koji je 2018. pobijedio Dragana Čovića.

Najviše kandidata pretendira da postane član predsjedništva sa područja Republike Srpske: Željka Cvijanović, Mirko Šarović, Borislav Bijelić, Vojin Mijatović, Nenad Nešić.

Mirsad Hadžikadić, Bakir Izetbegović i Denis Bećirović pretendiraju da postanu članovi predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Borba za pozicije odnosno izborna kampanja davno je počela, smatraju analitičari, koji objašnjavaju da se ništa u odnosu na prošle cikluse ne mijenja.

“Mislim da je to zapravo jedan trend koji se njegovao u našoj političkoj nekulturi, odnosno u našem političkom ambijentu gdje je zapravo prisutna balkanska tradicionalna matrica, a to je da ćemo vidjeti da su na cijeni oni koji galame, koji viču”, pojasnila je politička analitičarka Tanja Topić.

Takve buke sve je više i na društvenim mrežama. Angažuju se botovi, pojavljuju se web portali zaduženi za širenje političke propagande. Zapaljiva retorika i etiketiranje je konstantno.

“Cilj im je vrlo jednostavan, da svoje kandidate i političke partije pokažu kao savršene, a političke protivnike učine manje zanimljivim i da ih, narodski rečeno, ocrne na društvenim mrežama. To vrlo efikasno rade i gotovo da nema teme u Bosni i Hercegovini gdje se botovi ne miješaju”, pojasnio je Alen Altoka, urednik web portala N1.

To je način borbe za vlast u BiH. A pozicija u institucijama je mnogo. Osim Predsjedništva BiH, glasači biraju i zastupnike u državnom Parlamentu, Parlamentu Federacije BiH, poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, kao i zastupnike u 10 kantonalnih skupština u Federaciji BiH.

N1