Pravoslavni vjernici danas slave Božić, jedan od najradosnijih blagdana

Širom svijeta pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar danas obilježavaju Božić.

Jutarnja liturgija za Božić najveća je i najvažnija liturgija koja se služi na taj praznik.

Iako mjesec i dan rođenja Isusa Hrista nisu tačno utvrđeni, taj praznik se uvijek slavi 7. januara (hrišćani koji se pridržavaju Gregorijanskog kalendara to čine 25. decembra).

 Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima nanijete uvrede.

Proslava Božića počinje dan ranije, na Badnji dan. Tada domaćin (u seoskim pravoslavnim sredinama) odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak. Uveče se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svjetlost i toplotu koja grije i zbližava ukućane.

Božiću prethodi post od 40 dana, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna.

Božiću prethodi 40-dnevni post, a na sam dan praznika trpeza je bogata i mrsna. U domovima pravoslavnih vjernika za Božić se mijesi česnica i ona se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja i novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenome Hristu.

 Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.

Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa “Hristos se rodi”, a odgovara se sa “Vaistinu se rodi”. Božić se slavi tri dana.​​​​​​​

Hrizostom, mitropolit dabrobosanski tim povodom uputio je božićnu poslanicu u kojoj pozvao da dočekujući rođenje Hristovo radujući se ovom istorijskom događaju, vjernici ne zaborave suštinu ovog praznika.

– Božić je i praznik našeg porodičnog i društvenog zajedništva. Upravo sam Gospod nam je pokazao svojim primjerom da se božanska Ljubav mora dijeliti sa bližnjima i daljnjima. Ta ljubav nije izražajna fikcija već je to djelotvorna ljubav, koja djela kako u svakom vremenu, tako isto i u svim prilikama i okolnostima. Neka nam Božić bude Božić otvorenih vrata i otvorenih srca ne samo za Boga, za Hrista Gospoda, već i za one za koje je sam On rekao – ako primiste jednoga od ovih malih, ako ga odjenuste, ako ga nahraniste ili napojiste, ako ga u bolnici posjetiste ili u tamnici obiđoste, sve to Meni učiniste – navedeno je u poslanici.

Istaknuto je kako Božić nije samo praznik sjećanja, već prije svega i iznad svega uvijek i iznovi novi događa u srcima, u biću vjernika, u Crkvi i zajednici.

– Na žalost, živimo u vremenu humanitarne katastrofe neviđene i nečuvene u istoriji”, naveo je mitropolit, između ostalog.

– U ime Boga i u ime istinskog humanizma pozivamo naučnike i ohrabrujemo ih da nam otkriju svu naučnu istinu o Covid-19, da se bore da iznađu što bolje i sigurnije lijekove i sredstva prevencije protiv ovog pan-ubice – navedeno je u poslanici.