Pravobranilaštvo KS od samohrane majke traži 5.000 KM da bi djeca s poteškoćama u razvoju mogla pohađati vrtić

Jedna Sarajka duže od godinu dana vodi tešku borbu za svoje dvoje djece s poteškoćama u razvoju. Njena advokatica je u razgovoru za Klix.ba objasnila kako kantonalne vlasti ne omogućavaju djeci da ostvare ustavno i zakonski garantovana prava.

Advokatica Sabina Hota Ćatović nam je obrazložila ovaj slučaj nakon što je portal “Istraga” objavio dokument Pravobranilaštva Kantona Sarajevo dostavljenom Općinskom sudu u Sarajevu u kojem su naveli da će se upisom dvoje djece u vrtić “narušiti reputacija Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo” te da će to “potaknuti druge roditelje da traže upis”.

Osim toga, u dokumentu je istaknuto da je Pravobranilaštvo od Suda tražilo da samohrana majka osigura 5.000 KM za “štetu koja bi mogla nastati” Ministarstvu odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo ako djeca budu upisana.

Komentarišući ovaj zahtjev Pravobranilaštva, Hota Ćatović je napomenula da je to pravna radnja koja se može tražiti, ali da je u ovom slučaju potpuno neprihvatljiva.

Za nju je problem je što se uopće vodi sudski postupak, to što su djeca, kako je naglasila, još prošle godine trebala biti u vrtiću, što su ove godine trebala biti u školi, ali nisu zbog toga što nisu prošla kroz predškolsko obrazovanje. Djeca su upisana u vrtić, ali ga nisu pohađala zbog toga što im nije osigurano ono što im je potrebno za pohađanje vrtića.

“Od školskih ustanova su dobila potvrdu da se školovanje mora odgoditi za sljedeću godinu. Tako da jednu godinu kasne s nastavom. Ostali su kući, a njihovi vršnjaci su u vrtiću ili školi”, ukazala je.

Istakla je da Ministarstvo sve vrijeme zna za ovaj problem, a to je duže od godinu dana. Prema njenim riječima, majka ih je prije početka prošle školske godine obavijestila o čemu je riječ. Tvrdi da nadležni nisu reagovali ni u trenutku sudskog postupka.

“Nego se godinu dana prepucavaju s nama, izmišljajući kojekakve razloge”, dodaje.

Pokušaj upisa u vrtić

Istakla je da je majka prvo pokušala djecu upisati u vrtić janve ustanove “Djeca Sarajeva”, a u kojem su, kako je kazala, tvrdili da djeca ne mogu biti cjelodnevnom boravku, već samo u poludnevnom boravku. No, to nije bilo prihvatljivo za majku.

“S obzirom na to da je majka zaposlena, ne može u pola radnog dana preuzeti djecu i nekome ih dodijeliti. Ko će ih čuvati ostatak dana”, pitala je advokatica Hota Ćatović.

Obrazložila je zašto je iznimno važno da vrtić bude u blizini mjesta prebivališta majke i djece.

“Jednom od djeteta je vožnja uzrok povraćanja zbog čega se ne može dugo voziti. Tako da vrtić treba biti u blizini prebivališta. Ni javni, ni privatni vrtić to nije prihvatio”, naglasila je.

Majka poslije bezbrojnih pokušaja upisa u javni vrtić, pokušava upisati djecu u privatni vrtić, ali i tada nailazi na poteškoće.

“Nakon toga je majka preko kantonalnog EMIS sistema birala privatni vrtić, ne zato što je tako htjela. Oni se brane time da majka iz nekog razloga hoće privatni vrtić. Prije toga je pokušavala upisati djecu u javni vrtić”, ponovila je.

Uslijedili su problemi s angažovanjem asistenta za djecu. Taj angažman je izostao, uprkos tome što su nadležni, kako je istakla, bili obavezni da pronađu asistenta.

“Obaveza je da osiguraju asistenta. Neka djeca s poteškoćama ne moraju imati asistenta, jer s njima može raditi zaposleno osoblje vrtića. U ovom slučaju je riječ o blizancima. Za jedno dijete je potreban stalni nadzor, jer mu u suprotnom život može biti ugrožen. Postoji opasnost da padne, da ode iz vrtića. Zato mu je potreban asistent”, objasnila je.

Naglasila je da majka nije htjela da ostavi dijete u privatnom vrtiću bez asistenta, jer bi to bilo, kako je konstatovala, krivično djelo – ugrožavanje života. Osvrnula se i na pravdanje Ministarstva zašto asistent nije angažovan.

“Ministarstvo je po pravilniku o inkluzivnom obrazovanju bilo dužno osigurati asistenta. Brane se time da oni nisu dužni osigurati asistenta privatnom vrtiću, što uopće nije tačno. Pravilnik i zakon ne prave razliku između javnog i privatnog vrtića”, rekla je.

Prema njenim riječima, kasnije su priznali da roditelj ima mogućnost da bira da li će djeca biti u poludnevnom ili cjelodnevnom boravku, odnosno da poludnevni boravak nije obavezan – ne može se roditelj primorati na to. Spomenula je i druge razloge koji su im predočeni kao razlozi za neangažovanje asistenta.

“Zatim su nam kazali da ne mogu plaćati zaposlene u privatnom vrtiću. Objašnjavali smo im da ne tražimo da plaćaju zaposlene u privatnom vrtiću, već da pronađu način za zapošljavanje asistenta koji će raditi s djecom. Ministarstvo nije dužno plaćati osoblje privatnog vrtića, već je dužno pronaći asistenta koji će biti s djetetom. Posebno kada je u pitanju privatni vrtić koji je u kantonalnom EMIS sistemu”, poručila.

Kako je ocijenila Hota Ćatović, procedura je vrlo jednostavna i pita se zašto se došlo u situaciju da sud treba odrediti kako će se riješiti ovaj slučaj, kada je to zakonom propisano. Ukazala je da je i na vrtiću veliki dio odgovornosti.

Procjena zdravstvenog stanja djece

Kako je navela, zatim je poslan mobilni tim koji će procijeniti zdravstveno stanje djece, iako je to učinila nadležna komisija.

“Šalje se mobilni tim da procijeni djecu koja su procijenjena sto puta. Svaka komisija Centra za socijalni rad je u rješenju navela da djecu treba uključiti u vrtić, uz asistenta. Nigdje ne piše cjelodnevni ili poludnevni boravak. Podrazumijeva se da je cjelodnevni boravak”, kazala je.

Dovodi u pitanje stručnost mobilnog tima, pa samim tim i ono što je propisao.

“Poslali su tri žene koje vjerovatno nisu stručne da to rade. Vjerovatno su ih nagovorili da u neovlaštenoj procjeni napišu da je u najboljem interesu djece da budu u poludnevnom boravku. Majku kontinuirano primoravaju na poludnevni sistem koji zakonski ne postoji. Za dječaka kažu da ne treba u vrtić, već u Zavod Mjedenica, što je protivno rješenju Centra za socijalni rad. Svi ljekari su kazali da trebaju u redovan vrtić, uz asistenta. Niko nije spominjao Mjedenicu”, naglasila je.

Tvrdi da vrtić uporno poziva majku da zaključi ugovor za jedno dijete, a da drugo dijete bude u Mjedenici. Majka to ne želi, jer je to suprotno sudskoj odluci.

Potraživanje 5.000 KM

Uslijedio je raspust tokom kojeg je advokatica Hota Ćatović pripremila zahtjev za određivanje asistenta. Zahtjev je ustupljen Pravobranilaštvu, Ministarstvu i vrtiću. Onda je uslijedilo da Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo potražuje 5.000 KM garancije.

“Onda dobijamo odgovor ovakav kakav jeste. Ministarstvo i vrtić se i dalje protive mjeri, s tim da vrtić govori da su bili u pravu – da je Ministarstvo trebalo osigurati asistenta. Ministarstvo kaže da neće osigurati asistenta, jer je to privatni vrtić i da od samohrane majke traže garanciju od 5.000 KM – da će tražiti ono što im pripada po zakonu”, ponovila je.

Ukazala je da je mnogo roditelja s djecom s poteškoćama u razvoju koji su u sličnoj situaciji, jer ne znaju kakva zakonska prava imaju. Napomenula je da je zakonska obaveza upisati dijete u vrtić, bez obzira na to da li je dijete s poteškoćama u razvoju ili ne. Ako se ta obaveza ne ispuni, roditelj može biti sankcionisan.

“Sada se bore protiv roditelja da upišu dijete u vrtić. Eto dokle je to došlo”, dodaje.

Dodatne opstrukcije

Uslijedile su dodatne opstrukcije u pokušaju majke da rezerviše vrtić za narednu školsku godinu.

“Majka piše zahtjev za rezervaciju, informišući o svom slučaju, ne znajući šta će biti sa sudskom mjerom. Tražila je rezervaciju za najbliži vrtić ‘Djece Sarajeva’. Ništa ne odgovaraju i ponovo ih moli. Pokušava preko EMIS-a da djecu upiše u vrtić. Neki dan smo dobili potvrdu da su u EMIS-u očigledno blokirali neke vrtiće. Imam dokaze da joj se pojedini vrtići nisu prikazivali kao opcija, nije ih mogla birati”, ukazala je.

Sumnja da je neko time u Ministarstvu manipulirao, jer majka nije mogla birati vrtiće koje je navela u rezervaciji. Advokatica je nezadovoljna i obrazloženjem zašto majka nije mogla birati željene vrtiće.

“Djeca bi po svim kriterijima bila prva na svakoj rang listi, u bilo kojem vrtiću. Samo je na majci bilo da izabere vrtić. Ispostavilo se da je bilo mjesta u tim vrtićima. Od Ministarstva smo dobili potvrdu, u odgovoru na prigovor, da joj se nisu prikazivali ti vrtići. Obrazloženje je vrijeđanje inteligencije – zato što u tim vrtićima nije bila grupa djece u šestoj godini života, nego je samo bila grupa djece tri godine do polaska u školu, što je isto. Naziv grupe je do polaska u školu. Sva djeca do polaska u školu mogu se upisati. Majka je iz vrtića dobila skroz drugačije objašnjenje”, rekla je.

Naglasila je da je nadležnima bila poslala opomenu pred tužbu i opomenu pred podnošenje krivične prijave, ali da se oni mjesec dana nisu oglašavali.

Tvrdi i da je kantonalna vlast bila obaviještena o ovom problemu. Istakla je da ima e-mailove kojima su članovi skupštinskog rukovodstva Kantona Sarajevo Elvedin Okerić (NiP) i Danijela Kristić (NiP) bili obaviješteni o ovom problemu. Navela je da je zastupnica Vildana Bešlija (NS) bila pozvala majku na razgovor. To joj je dalo nadu da će problem biti riješen, ali se to nije desilo.

Također tvrdi da ministrica uopće nije pozvala majku kako bi se djeca upisala u vrtić, već da pitanje upisa delegira svojim saradnicima.

Klix