Pravnici o mogućoj zabrani ulaska nevakcinisanih ili bez testa u javne objekte: Sporno je s više strana

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva razmatra mogućnosti da građanima bude zabranjen ulazak u javne objekte bez potvrde o vakcinalnom statusu, negativnom PCR ili antigenskom testu ili potvrde o prebolovanom COVID-19. Ovo je otvorilo mnoga pitanja i sporno je, sudeći po reakcijama, sa više aspekata.

Krizni štab je o ovome danas izvijestio javnost, a već su stigle ocjene pravnih stručnjaka da je to neprihvatljivo i da prvo trebaju voditi računa o zaštiti ljudskih prava i zabrani diskriminacije jer bi ovakva restrikcija mogla dati osnova za pokretanje apelacije na Ustavnom sudu.

Postavlja se pitanje imaju li pravo zabraniti građanima da uđu u općinu, dom zdravlja, poštu da plate račun, ili imaju li pravo “natjerati” penzionera ili nezaposlenog da plaća testiranje. Ili bilo kojeg građanina.

Advokatica Nina Kisić, po čijoj je apelaciji ranije Ustavi sud BiH utvrdio da su zabranom kretanja starijim od 65 i mlađim od 18 prekršena ljudska prava, istakla je za Faktor da je situacija nejasna sa pravnog stanovišta, te da je pitanje kako to Krizni štab FBiH namjerava uraditi.

– Da li će izdvojiti neke kategorije stanovništva jer postoje ljudi koji se ne vakcinišu iz medicinskih razloga. Djeca još nisu ni pozvana na vakcinaciju. Imali smo situaciju protesta zbog nedovoljno vakcina, sada je problem sa u neku ruku prinudnom vakcinacijom, a nismo imali pozitivnu kampanju. Prekasno se reagiralo, a prerano se razmatraju ovakve mjere – dodala je Kisić.

Istakla je da se opet vraćamo na situaciju u kojoj je Ustavni sud reagirao dva puta, a to je da Krizni štab nije organ koji može donositi ovako nešto.

Kisić je skrenula pažnju na još jedan aspekt, a to je da je podatak o vakcinaciji lični podatak pa je pitanje kome će to biti dozvoljeno saznanje o nečijem zdravlju.
Pitanje je, dodala je, i to da li će vlasnik kafane, pošto je i kafana javni objekat, moći odlučiti hoće li mu ući neko ko ispunjava jedan od tri uvjeta, ili da li će neko ko ne ispunjava nijedan imati pravo na liječenje.

Kisić je dala primjer da neko ko je u rizičnoj trudnoći ima prepreke za vakcinaciju pa je pitanje da li takva trudnica neće moći otići po ličnu kartu ili od čega će platiti testiranje.

Vehid Šehić, pravni stručnjak i predsjednik Foruma građana Tuzla, istakao je da je u Bosni i Hercegovini sve moguće pa i ovakva zabrana građanima.

– Međutim, mora se voditi računa o zaštiti ljuskih prava i zabrani diskriminacije. Takva odluka može imati negativne posljedice – dodao je Šehić.

Kazao je da je za to da se ljudi educiraju, ali i da se u, na primjer, zdravstvenim ustanovama uvede obavezna vakcinacija medicinskih radnika ili u školama da bude obavezna vakcnacija prosvjetnih radnika, o čemu razmišljaju i druge države.

– Ali braniti ljudima da uđu u javni prostor je neprihvatljivo. Posebno jer vlast nije učinila ništa da kao građani na vrijeme dobijemo vakcine nego smo bili primorani ići u druge države da se vakcinišemo – naglasio je Šehić.

Poručio je da treba dobro razmisliti da li treba uvesti ove restrikcije jer se pred Ustavnim sudom lako može pokrenuti apelacija za utvrđivanje ustavnosti jedne takve odluke.

Pitali smo i Gorana Čerkeza, pomoćnika federalnog minstra zdravsta, na osnovu čega bi donijeli takvu odluku o zabrani ulaska u javne objekte i kako bi to proveli.

Čerkez je napomenuo da su aktuelne mjere produžene, a da se druge razmatraju, te da se tek razgovara o mogućnosti zabrane ulaska u javne objekte onima koji nisu vakcinisani, ili nemaju negativan test ili nemaju potvrdu da su prebolovali COVID-19.

– Dakle, nije samo da bi mogli ući oni koji su vakcinisani. To je jedna od tri opcije. Ovdje se radi o zaštiti zdravlja stanovništva. Jedino neosporno pravo je pravo na život. Za sva druga prava može dolaziti do restikcija ako je u pitanju život. Eventualne mjere koje bi se donijele su s ciljem da pomognu da ne ulazimo u situaciju zatvaranja i restrikcija. Dakle, ključna vodilja je da se ostave restrikcije i lockdowni iza nas, da se krene ka normalizaciji života, da se pomogne ugostiteljima, turizmu – rekao je Čerkez.

Naglasio je da se mjere razmatraju jer se komplicira epidemiološka situacija, veća je prenosivost novog soja, mali je broj vakcinisanih, a nema normalizacije života bez imunizacije.

On je kazao da su mjere o kojima razgovaraju prisutne u EU pa i zemljama okruženja. Kao primjer je naveo Sjevernu Makedoniju gdje ljudi ne mogu popiti piće ako namju jedan od tru uvjeta, odnosno da su vakcinisani, negativni ili da su preboljeli COVID-19.

No, nije isto popiti piće u kafani i otići u općinu po rodni list ili platiti račun ili otići u dom zdravlja.

– Niko ne kaže da ne možete otići u općinu. Ne morate biti vakcinisani. Možete napraviti test – odgovorio je Čerkez.

Treba napomenuti da PCR ili antigenski test nisu besplatni.

Advokat Nedim Ademović kazao je da se eventualno donošenje ovakve mjere može tretirati kao ograničenje slobode kretanja ljudi i, na neki način, ograničenje slobode autonomije i privatnosti jer vas takva mjera primorava da odustanete od stava koji imate naspram vakcinacije.

– To nije apsolutno zabranjeno, ali da li će biti dozvoljeno i opravdano ovisi o tome da li država može da objasni da su takve mjere jedine moguće da su ostvari javni cilj – borba protiv pandemije i očuvanje zdravlja. Dakle, javni interes postoji, ali je pitanje da su takve mjere najblaže moguće – dodao je Ademović.

Kazao je da, ako oponenti, počev od ekstremnih antivaksera do drugih grupa poput boraca za ljudska prava, nađu druge argumente da se protiv pandemije može boriti bez ograničenja o kojem razmišlja Krizni štab, onda bi takva mjera bila neustavna.

– Radi se o borbi argumenata, a država teorijski ima pravo ograničiti slobodu kretanja uključujući i ograničenje pristupa javnim institucijama uz određene uvjete – zaključio je Ademović.