POVRATAK GASTARBAJTERA: Sve manje građana BiH odlazi na rad u Evropu

Epidemija korona virusa drastično je usporila odlazak naših građana u inostranstvo, a određen broj je u fazi povratka iz Evrope u BiH, jer se nisu uspjeli da srede papire ili se, jednostavno, nisu snašli.

Jedan od razloga povratka građana BiH iz inostranstva je i činjenica da su, zbog pandemije, neki od njih ostali bez posla, zbog čega i mnogima, koji su planirali da odu iz BiH, to nije pošlo za rukom.

Kako su za Srpskainfo potvrdili u Uniji za održivi povratak BiH, na putu povratka u državu trenutno je nekoliko hiljada naših građana.

Mirhunisa Zukić, predsjednica ove unije, kaže da u posljednje vrijeme imamo najavu povratka naših ljudi.

– U inostranstvu je dosta naših građana koji se tamo nisu snašli, kao i onih koji su odavno otišli iz BiH, a nisu bili u mogućnosti da dobiju papire i dozvolu za ostanak. Oni se organizovano vraćaju u BiH. Po nekim procjenama, riječ je o par hiljada ljudi koji bi trebalo da se u narednom periodu organizovano vrate – naglašava Zukićeva.

Radne dozvole

Prema njenim riječima, uglavnom se vraćaju naši ljudi iz Njemačke, Švajcarske, skandinavskih zemalja, koji u ovim državama nisu ostvarili trajni boravak.

– Takođe, povratnika ima i iz Francuske i Austrije. Što se tiče odlaska, više nema onog trenda koji je bio od 2013, od kada su naši građani masovno odlazili iz BiH. Sada ide mnogo manje ljudi – ističe Zukićeva.

Zvanična statistika pokazuje da su od početka ove godine, zaključno sa 31. avgustom, u Njemačkoj izdate 322, dok je u istom periodu lani izdato 740 radnih dozvola za naše građane.

– Ovo smanjenje je uzrokovano činjenicom da njemačka ambasada nije radlila sve do druge polovine jula, te što su granice bile zatvorene dugo vremena. Od marta do danas izdato je 213 radnih dozvola za Njemačku – kaže za Srpskainfo stručni saradnik za odnose sa javnošću Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Boris Pupić.

Smanjena potražnja

Što se tiče Slovenije, posljednji podaci dobijeni od ove države pokazuju da je do 30. aprila 2020. godine izdata 2.771 radna dozvola. U istom periodu prošle godine izdato je 5.265 radnih dozvola u Sloveniji.

Prema Pupićevim riječima, promjene do kojih je dovela epidemija korona virusa ogledaju se i u tome da je u Sloveniji smanjena potražnja za radnicima.

– Manji broj posredovanja uslovljen je činjenicom da su obje države jedno vrijeme bile zatvorene za ulazak stranih radnika, te da ambasade tih država u Sarajevu nisu radile nekoliko mjeseci. Zato se nisu mogle izdavati radne vize, a samim tim radnici nisu mogli ni otići na rad u inostarnstvo. Tokom cijele 2019. godine u Sloveniji je izdata ukupno 14.581 radna dozvola – naglašava Pupić.
Manji broj oglasa

Analiza ARZ BiH pokazuje da je, za prvih pet mjeseci ove godine, broj traženih radnika manji za oko 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nije teško izračunati da je za osam mjeseci ove godine, u odnosu na isti period lani, broj izdatih radnih dozvola u Njemačkoj manji za preko 50 odsto. S druge strane, broj radnih dozvola u Sloveniji za četiri mjeseca 2020, u poređenju sa istim periodom lani, manji je za čak 90 odsto.

U banjalučkoj Agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“ naglašavaju da je, generalno gledajući, uočljiv pad ukupnog broja oglašenih radnih mjesta.

– S druge strane, potraga za poslom je povećana. Mislim da su se u ovom periodu domaći poslodavci više oglašavali, za razliku od stranih, koji su sada oprezniji. Razlozi su globalne prirode, a ograničenja u kretanju roba i ljudi, kao i pad potrošnje, neminovno dovode do smanjenog obima novog zapošljavanja – kaže za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

Naglašava da masovnih odlazaka više ne može ni biti, jer je previše ljudi već otišlo.

– Trend odlaska i iseljavanja će se nastaviti, jer je i dalje mnogo nezadovoljnih koji žele otići odavde. Ono šta je novo jeste da je sve veće nezadovoljstvo kod onih koji su otišli na rad u inostranstvo, jer ni tamo više ne cvjetaju ruže – smatra Vukajlović.

Jedva održavaju postojeću zaposlenost

U „Spektru“ naglašavaju da su, generalno, i dalje najtraženiji prodavci, menadžeri, radnici u proizvodnji, zanatlije, inženjeri, administrativni radnici.

– Epidemija je smanjila ili potpuno zaustavila zapošljavanje radnika u najpogođenijim branšama – turizmu, ugostiteljstvu, prevozničkim djelatnostima, trgovini, u proizvodnji, pa su mnogi radnici ostali ili ostaju bez posla – kaže Vukajlović.

Dodaje da je teško predvidjeti buduća kretanja na našem tržištu rada.

– Za očekivati je da će se naši poslodavci snalaziti, a većina mukom i sad održava postojeći broj zaposlenih. Istovremeno, strani poslodavci će smanjivati interes za novim zapošljavanjem – poručuje Vukajlović.