Posla ima, radnika nema, iako su konobara spremni platiti i 2.000 KM

Nedostatak radne snage zbog odlaska u inostranstvo za BiH postaje hroničan problem. Poslodavci krive nosioce vlasti jer nisu napravili bolje uslove. Građani krive poslodavce jer smatraju da su plate nedovoljne. Postoji li rješenje?

Pronaći kvalifikovanog radnika poslodavcima je postala prava noćna mora, a dodatni problem stvara i činjenica da je sve manje zainteresovanih za posao. Na evidenciji Službe za zapošljavanje TK-a u oktobru bilo je oko 65 hiljada nezaposlenih osoba.

“Traženi su vozači teretnih vozila – i u domaćem i u međunarodnom saobraćaju, građevinski radnici, zidari, tesari, limari, zavarivači, bravari i ovi koji su metalske struke, a mogu raditi u građevinarstvu“, ističe za FTV Amela Makul, glasnogovornica Službe za zapošljavanje TK-a.

Poslodavci su zbog svega u situaciji da zapošljavaju radnike koji nisu kvalifikovani za traženi posao, što je čest slučaj u metalskoj industriji. U vremenu masovnih odlazaka, priliku za prekvalifikaciju imaju oni koji prije žele promjenu radnog iskustva.

„Ukoliko oni zaista žele da se prekvalifikuju, dokvalifikuju, doedukuju – mi smo im davali prilike. Pored same kvalifikacije, što je ključni problem danas u društvu, problem je i same volje i htijenja“, tvrdi Nedim Mujkić, direktor firme za proizvodnju, usluge, trgovinu i zastupanje.

Problem u pronalasku radnika imaju i ugostitelji. Iako su pojedini spremni konobara platiti čak 2.000 maraka, ni ta suma nije dovoljna da bi neko došao raditi. Rješenje vide u zapošljavanju studenata, no naglašavaju da za to nema volje među nosiocima vlasti.

„Ograniči se na 20-25 sati nedjeljno – znači, dva dana može raditi jer ima obaveze prema fakultetu i sa tri, četiri ili pet studenata legalno si riješio problem. Ovako student je nelegalno zaposlen i mi smo u kazni kada imamo studenta. A problem je rješiv, ja mislim na jednoj sjednici njihovoj da to riješe i da dozvole studentu da radi“, navodi Emir Ramić, vlasnik ugostiteljskog objekta.

Zapošljavanje stranih osoba prisutno je i u Tuzlanskom kantonu.

„Do kraja novembra izdali smo 87 radnih dozvola, s tim da su 22 ponovljene, a ovih ostalih 65 je prvi put. I uglavnom su to sport, uslužne djelatnosti“, dodaje Makul.

Starosna struktura Tuzlanskog kantona ima negativni trend. Povećava se broj osoba starijih od 65 godina, a porodice sa djecom odlaze ili čekaju vize za evropske ili prekookeanske zemlje.