Poražavajući podaci: Bh. državljanstva u dva mjeseca odreklo se više od 300 osoba

Od početka godine do 10. marta 369 osoba odreklo se državljanstva BiH, dok je za cijelu prošlu godinu 561 osoba stekla državljanstvo BiH. U razdoblju od 1. januara 1996. do 10. marta ove godine državljanstva BiH odreklo se 97.296 osoba, od kojih ga se 17.997 odreklo u posljednjih pet godina.

Državljanstva su se 2018. odrekle 4493 osobe, 2019. godine 4160, 2020. godine 3169 osoba, 2021. godine 3111, dok ga se 2695 osoba odreklo prošle godine. U prošloj godini 561 osoba stekla je državljanstvo BiH, od kojih 12 po posebnoj proceduri za osobe od osobite koristi za BiH, gdje je odluke o dodjeli donijelo Vijeće ministara BiH, piše Večernji.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH početkom ove godine kazali su da se ukupno bh. državljanstva od 1996. godine do 18. janaura ove godine odreklo 96.876 građana BiH. Istovremeno, podaci državnog Ministarstva ukazuju na zanemariv broj onih koji su se odlučili na povrat bh. državljanstva. To je učinila 61 osoba.

U Ministarstvu navode i da se oni koji se odriču državljanstva ne moraju službeno pravdati, ali da se “u neformalnim razgovorima najčešće navode razlozi pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu, bolji radnopravni status i slično”. Veći broj osoba koje se odriču državljanstva BiH u potpunosti je integriran u sredinama u kojima žive u inozemstvu, čak mnogo više nego u BiH.

Pojedini mnogo bolje govore njemački nego materinski jezik. Odricanje državljanstva BiH uglavnom se vrši u korist stjecanja državljanstva Njemačke i Austrije. Izvan BiH živi oko dva miliona njezinih građana. Najveći broj njih BiH je napustio tokom rata, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, 2003. godina bila je godina u kojoj se najviše građana odreklo državljanstva – njih 9125, dok ih je godinu dana prije bilo 8344. Prilikom odricanja osobe plaćaju administrativnu pristojbu, pa oni koji se odriču državljanstva BiH radi sticanja državljanstva države bivše SFRJ pristojbu plaćaju 200 KM, dok oni koji dobijaju državljanstvo neke druge države administrativnu pristojbu plaćaju 800 KM. Preseljenje stanovništva u EU zemlje glavni je razlog zbog kojeg imamo sve manje putovnica BiH, smatra i demograf Aleksandar Čavić.

“To obično rade oni koji su dugo u inozemstvu i potreban im je pasoš druge zemlje. To je višegodišnji proces i uglavnom se radi o osobama koji nisu rezidenti BiH. Pojedine države, kao što je npr. Danska, u procesu sticanja državljanstva traže isključivanje prvobitnog. Znam za slučajeve naših ljudi koji su se odrekli državljanstva BiH da bi uzeli dansko, a nakon dobivanja uzimaju državljanstvo BiH kao dvojno”, kaže Čavić.