Poražavajuće stanje političke pismenosti mladih u BiH: 11 posto misli da je Novalić i dalje premijer

Najmanji nivo političke pismenosti pokazali su mladi od 15 do 19 godina ‘Više od polovine mladih ne zna ko su premijeri bh. entiteta RS i FBiH, kao ni države BiH’ Političke stranke i političari imaju vrlo negativan imidž među mladima.

Institut za razvoj mladih KULT proveo je istraživanje o političkoj pismenosti mladih u Bosni i Hercegovini. Ovo je jedno je od rijetkih istraživanja o temi političke pismenosti u našoj zemlji bazirano na reprezentativnom uzorku mladih iz cijele zemlje. Istraživanje je rađeno u prvoj polovini 2024. godine, a propitivali su se stavovi i mišljenja mladih o različitim temama koje ukazuju na nivo njihove političke pismenosti, kao i njihovu uključenost u politička i društvena dešavanja.

Podaci u istraživanju prikupljeni su anonimnim anketiranjem 1.069 mladih širom BiH u dobi od 15 do 30 godina, dok je drugi dio istraživanja predstavljao nadopunu ovih podataka putem fokusnih grupa, odnosno, grupnim razgovorima s mladima iz različitih dijelova BiH.

Prema rezultatima istraživanja, mladi u BiHinformiraju se najviše putem internetskih portala (76,7%) i društvenih mreža, gdje prednjače Instagram i Facebook. Osim toga, više od polovine mladih informacije prikuplja kroz razgovore sa porodicom, prijateljima ili kolegama. Međutim, kroz razgovore s mladima u fokus grupama, većina je potvrdila da ne posvećuje mnogo pažnje provjeri tačnosti informacija do kojih dođu u medijima, osim ako ih neka tema posebno ne zanima, pa čitaju vijesti iz više izvora.

“Mladi su nedovoljno informirani o određenim aktuelnim političkim temama, dešavanjima ili akterima u državi, a kao primjer možemo navesti slabo poznavanje činjenica kada su u pitanju imenovane osobe na najodgovornije pozicije u izvršnoj vlasti.

Analizirajući podatke o poznavanju trenutnogpredsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, skoro dvije trećine ispitanika nije znalo da tu funkciju trenutno obnaša Borjana Krišto. Dodatno, skoro dvije trećine ispitanih ne zna ko je premijer bh. entiteta RS. Slična situacija je i kod federalnog premijera, jer je više od polovine anketiranih mladih odgovorilo da ne zna odgovor ili je netačno odgovorilo na ovo pitanje”, navodi Aziz Đipa iz Odjela za monitoring i evaluaciju Instituta za razvoj mladih KULT.

Istraživanje pokazuje da među mladima u BiH postoji značajan stepen nejasnoće u vezi toga ko čini izvršnu i zakonodavnu vlast, što ukazuje na potrebu za dodatnim obrazovanjem i informiranjem mladih o političkom sistemu i funkcijama različitih državnih tijela te ulogama različitih grana vlasti.

Rezultati sugeriraju da većina mladih u BiH ima osnovno razumijevanje ključnih elemenata koji definiraju državu, uključujući političku organizaciju i teritorijalni integritet. Ipak, prisutnost odgovora koji ukazuju na nejasnoće ili specifične percepcije ukazuje na potrebu za dodatnim obrazovanjem u ovoj oblasti, kako bi se ojačalo razumijevanje kompleksnih aspekata državnosti.

Kad je u pitanje povjerenje u društvene i političke aktere, mladi su, većinom, istakli da ne vjeruju mnogo političarima i političkim strankama. Dvije od pet mladih osoba smatraju da političari, nakon što osvoje mandate, uglavnom ne ispunjavaju ono što su obećali da će uraditi prije izbora dok skoro polovina mladih (48,1%) tvrdi da nemaju nikakvo povjerenje u političke stranke. Više od trećine mladih priznalo je da ne čita programe stranaka prije glasanja na izborima, a kao jedan od razloga navode da ih nema svrhe čitati “jer znaju da stranke ništa od toga neće ispuniti“.

Prema rezultatima istraživanja, vjerske institucije mladima ulijevaju mnogo veće povjerenje. Svaka peta mlada osoba ima potpuno povjerenje u rad vjerskih institucija, dok je jedna četvrtina mladih neodlučna. S druge strane, u fokusnim grupama, mladi su pojasnili određene razloge svog nezadovoljstva radom vjerskih institucija i njihovih predstavnika, smatrajući da su mnogi od njih usko vezani sa politikom i da gledaju samo svoje interese, što je njima neprihvatljivo za vjerske institucije.

Kad je u pitanju povjerenje u različite nivoe vlasti, mladi najviše imaju povjerenja u lokalne instance vlasti, u odnosu na kantonalne, entitetske i državne. I tokom razgovora s mladima u fokusnim grupama, vrlo jasno su iskazali otklon spram vladajućih struktura. Ipak, dvije petine (42,2%) ispitanih izjasnilo se da ih politika i politička dešavanja donekle ili izuzetno zanimaju, a sličan je udio mladih koje politika donekle ili u potpunosti ne zanima (38,5%). Treba naglasiti i da politika više zanima muškarce nego žene. Isto tako, politika više zanima mlade u starijim dobnim grupama, u odnosu na one iz najmlađe dobne skupine, koji većinom i tokom razgovora, nisu iskazivali apsolutno nikakav interes za politikom “smatrajući da su previše mladi da bi se time bavili”.