Porastao broj zaposlenih u FBiH: Brze akcije Porezne uprave daju rezultate

U Federaciji BiH se smanjuje broj radnika nacrno, za što su zaslužne i brze akcije Porezne uprave Federacije BiH. Tako je na 30. septembar ove godine registrirano 538.336 zaposlenih, a što je za 7.340 više u odnosu na 30. septembar 2021. godine.

Samo u septembru broj zaposlenih je veći za 4.801 u odnosu na podatak od 31. augusta ove godine.

U privredi 2.200 novouposlenih

– Svakako da ima utjecaja Porezne uprave FBiH na povećanja broja zaposlenih jer mi u kontinuitetu radimo stvari koje dugoročno imaju utjecaja na rast javnih prihoda i na povećanje broja zaposlenih. Kada je riječ o porastu broja zaposlenih u septembru, to je rezultat cikličnih, određenih kretanja, na tržištu rada.

Mi svake godine, kada je riječ o septembru i januaru, odnosno, februaru, imamo oscilacije u broju zaposlenih iz razloga što se to vezuje za godišnji odmor, odnosno, raspust učenika. Imamo značajan broj nastavnika, odnosno, zaposlenika koji se odjavljuju kada su raspusti, a onda kada se prijavljuju, taj broj raste – objašnjava nam Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH.

Kaže kako od 4.801, ide 2.600 prijava za posao u školama, a preostalih 2.200 novozaposlenih u septembru je rezultat povećanja zaposlenih u privredi.

– Tom broju u privredi svakako doprinose aktivnosti Porezne uprave na terenu. Mi kao što vidite javnosti saopćavamo da kontinuirano radimo brze akcije, čiji je cilj prevashodno otkrivanje rada nacrno, prijavljivanje radnika i mi ćemo ubrzo izaći sa jednom jubilarnom cifrom o broju otkrivenih radnika koji su radili nacrno i na taj način koji su prijavljeni u jedinstveni sistem, odnosno, kao zaposlene osobe – govori nam Isović.

Upitali smo da li se broj radnika nacrno smanjuje.

Zaticali više od 100 neprijavljenih radnika

– Kada smo počeli prije nekoliko godina raditi ove brze akcije, čiji je cilj prevashodno bio otkrivanje rada nacrno, izdavanje računa, registracije…, znali smo u jednom danu zateći 100 i više koji su radili nacrno. Danas je taj broj značajno manji i on se kreće od 50, 60 radnika, a ponekad dostigne i 70, ali je to opet manje nego što je bilo na početku. To znači da se ta siva ekonomija stavlja pod kontrolu – kaže Isović.

Osvnuo se i na pitanje da li i dalje ima zloupotrebljavanja ugovora o djelu, njihovo produžavanje, kako poslodavci ne bi prijavili radnike.

– Pa ima. To je jedna konstantna pojava i nju prate ovako visoki porezi i doprinosi na plaće, na ugovore o djelu. Kada se plaćaju porezi i doprinosi, odbiju se troškovi 20-ak posto il 16-17 posto, a na ugovore o radu je čak i do 73 posto. To je jedan po meni od glavnih razloga zašto obveznici izbjegavaju prijavljivanje radnika jer su ovi doprinosi zaista visoki.

Još zatičem kod poslodavaca da za poslove koji su redovan rad, koji ne spadaju pod ugovore o djelu, upravo se zaključuju ugovori o djelu – govori nam Isović.

Objašnjava kako ugovor o djelu nema vremensko ograničenje.

Porezna uprava je 2015. predlagala smanjenje poreza za poslodavce

– On je vezan za jedan posao, ili određenu uslugu, koju treba uraditi. Za razliku od toga imamo ugovore o privremenim i povremenim poslovima i oni su ograničeni – dodaje on.

Konstatuje kako je zbog svega potrebno što prije donijeti izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak.

– Mislim da je to oblast o kojoj se već duže vrijeme raspravlja i sa aspekta poslodavaca i uposlenika, mislim da je u interesu da se ta oblast uredi jer porezi i doprinosi su zaista visoki. Mogu reći da je Porezna uprava još 2015. godine predlagala da se ukinu porezi na teret poslodavca 10,5 posto – rekao nam je Isović.

Faktor.ba