Popis stanovništva u BiH naredne godine skoro da je nemoguća misija

Dinamikom kakvu imamo na pripremama za popis stanovništva, upitno je da li ćemo novu inventuru imati nakon deseto-godišnjeg ciklusa 2023. godine.

Bosna i Hercegovina je odavno izgubila tempo redovnog popisapa tako nije ni bilo očekivano da će se u taj proces uklopiti 2021. godine kada su zemlje Evropske unije, ali i regije provele popise, javlja BHRT.

Popis stanovništva koji je susjedna Hrvatska provela krajem prošle godine pokazao je da ova susjedna zemlja ima gotovo 10%, odnosno 400.000 stanovnika manje. Prošle godine popisano je i stanovništvo Sjeverne Makedonije koja je ostala bez 190.000 svojih građana. Srbija i Crna Gora popis su odgodile za ovu godinu zbog epidemiološke situacije.

BiH još nema termin, a sudeći prema trenutnoj dinamici ne očekuje se da će sljedeće godine zaokružiti desetogodišnji ciklus.

Iz Agencije za statistiku BiH poručuju:

– Što se tiče termina provođenja novog popisa stanovništva Agencija će postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH u kojem se kaže: “kada to državni organi budu smatrali neophodnim, Agencija ce koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH uključujući i Anekse 7.i 10. Sporazuma. Još nije usvojen novi Zakon o popisu stanovništva. Vijeće ministara je tek krajem 2019. godine dalo nalog državnoj Agenciji da pokrene aktivnosti na izradi zakona.

Trenutno se, navode iz Agencije za statistiku, radi na usaglašavanju novog zakonskog rješenja koje je nakon izrade dostavljeno entitetskim zavodima na mišljenje.

– Stav Zavoda generalno jeste da se novi popis kao i Zakon radi prema pomenutoj EU legislativi i međunarodnim preporukama ali isto tako uz postovanje i uvažavanje ustavnih nadležnosti i uređenja RS i BiH kako se ne bi ponovile negativnsoti koje su pratile popis 2013,  kaže Ognjen Igljić, glasnogovornik Zavoda za statistiku RS.

Bez tri godine intenzivne pripreme nije moguće organizovati ovako složeno istraživanje, kažu demografi, a podsjećaju i na izreku popisne statistike u kojoj se kaže da pripreme za sljedeći popis počinju odmah po završetku prethodnog. Jasno je da to u BiH nije slučaj i to najviše jer se, pokazalo je prethodno iskustvo, u statistiku uplela politika. 2013. godine nije postojao politički dogovor o metodologiji, odnosno načinu objavljivanja rezultata.

– Sam taj problem oko objavljivanja i publikovanja rezultata popisa stanovništva stvorio je jedan značajan element koji je uticao i na činjenicu da mi želimo pripremljen popis stanovništva, svakako to nismo imali 2021. Ali čini mi se i uopšte ne vidim naznake da će se to desiti u skorijoj budućnosti. Nama je popis potreban i smatram da popis ne može biti baziran na bilo čijoj političkoj volji, projekciji nekih željenih rezultata koji će biti utvrđeni popisom stanovništva, tvrdi demograf Aleksandar Čavić.

Veoma je loše što smo ispali iz evropskog desetogodišnjeg ciklusa koji smo slijedili do 1991. godine. Zbog toga izostaje kvalitetna komparacija podataka, naglašava profesor Amer Osmić.

– Pokazalo bi da su se prognoze pojedinih internacionalnih organizacija na žalost pokazale istinitim, da BiH spada u onu grupu država koje rapidno gube najdragocjeniji potencijal jednog društva, a to je stanovništvo sto prirodnim prirastajem što mehanickim kretanjima stanovništva odnosno migracijama, odnosno značajno većim brojem odlazaka nego dolazala u BiH, kaže Osmić.

– Praktično već sa devetim mjesecom u 2021. godini su dostignuti oni negativni rezultati koji su zabilježeni u 2020. tako da bi podaci bili još više negativno izraženi. Što se tiče podataka o spoljnim migracijama mi nemamo zvaničnu statistiku o spoljnim migracijama i moramo da se oslanjamo na podatke koje objavljuje EUROSTAT, diplomatsko konzilarna predstavnistva preko izdavanja radno boravišnih dozvila i na sitrazivanja NVO. Imamo informaciju koju je Unija za održivi povratak objavila a to je da je u protekloj godini 170 000 stanovnika napustilo BiH, kazao je Čavić.