Ponuda smanjena, a cijene rastu: Meso će moći kupovati u BiH samo građani sa dubljim džepom

Pokazalo se da Bosna i Hercegovina totalno zavisi od uvoza. Cijene skoro svih prehrambenih proizvoda proteklih mjeseci znatno su porasle, a tako je bilo i sa mesom i mesnim prerađevinama.

Bosna i Hercegovina podložna je svakoj oscilaciji na tržištu, kako u pogledu cijena, tako i količina, tako da i u narednom periodu očekujemo rast cijena i u mesarama, poruka je naših sagovornika.

Cijena kilograma junetine prije nekoliko mjeseci bila je oko devet maraka, a sada je ta 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM, a sada se kreće oko 24 KM. Mljeveno meso u mesarama bilo je 10, a sada je 12 maraka i više jedan kilogram.

Nedostatak domaćeg mesa

Razlog za to, kako nam je kazao Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kada je smanjena ponuda i potražnja bilo kojeg artikla, skače njegova cijena.

– Ponuda mesa je smanjena, a telad smo uvozili iz Poljske, Rumunije i Ukrajine. Poljska je zabranila izvoz hrane, u Ukrajini je rat, a Rumunija ne može osigurati sve farmere u BiH koji tove junad. Zato je došlo do nedostatka bikova za klanje pa je ponuda manja i cijena je veća – kaže Vasić.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH tvrdi da je definitvno razobličena priča primarnih proizvođača u BiH o ogromnim količinama domaćeg mesa koje imamo i da je trebalo zabraniti uvoz mesa.

– Sada se u ovoj krizi pokazalo šta bi se desilo da je Vijeće ministara BiH zabranilo uvoz mesa. Sada kada imamo smanjenu ponudu mesa na tržištu, pokazalo se da nemamo dovoljno domaćeg mesa. Vanjskotrgovinska komora BiH je predložila Vijeću ministara da se postepeno smanjuje uvoz mesa, a da naši farmeri povećavaju proizvodnju. To se mora strogo kontrolisati i taj proces bi se mogao završiti za pet do šest godina jer bismo tada imali značajnije količine domaćeg mesa. Jedino rješenje je da se povećaju podsticaji poljoprivrednim proizvođačima za kukuruz koji je hrana za životinje, a da se to uradi u roku mjesec dana – predlaže Vasić.

Kilogram žive vage pet KM

Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH, kaže da se u većem entitetu BiH godišnje utovi oko 9.000 junadi, što je malo.

– Iz godine u godinu opada tov junadi jer nije bilo dovoljno novčane podrške za ovu proizvodnju, a uz to je došlo do velikog poskupljenja hrane za stoku. Domaći proizvođači mesa nisu bili baš voljni da kupuju od domaćih proizvođača tovljenih junadi i uglavnom su bili bazirani na uvoz mesa. Na početku pandemije korone prije dvije godine u inostranstvu se nisu tovila nova grla, pa je došlo do slabe ponude mesa. Već od decembra prošle godine počelo je poskupljenje mesa u Evropi, pa i u BiH u mesarama. Naši poljoprivrednici odustaju od proizvodnje mesa jer im se to ne isplati, zbog skupe stočne hrane. Trenutno, otkupna cijena jednog kilograma žive vage junetine je oko pet maraka, a ni po toj cijeni nije isplativo toviti junad. Vjerovatno će doći do smanjene ponude mesa u BiH jer će ga samo kupovati oni koju budu imali novaca – poručuje Kahriman.

Spas je u većim poticajima

Činjenica je da niz godina uvozimo sve vrste mesa bez ikakve kontrole i sada smo došli u situaciju da još više uvozimo, a uz to domaći proizvođači odustaju od tova jer im se ne isplati, smatra Mladen Stojanović, načelnik Odjeljenja za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede RS-a.

– U Bosnu i Hercegovinu se uvozi uglavnom meso treće kategorije po damping cijenama i jeftino je, a u Evropskoj uniji skoro nikako se ne prodaje. Naši potrošači primorani su kupovati ovo meso jer je jeftinije. Nekontrolisan uvoz mesa utjecao je na domaću proizvodnju i došli smo u situaciju da imamo veliku dubiozu i to su milionske cifre koje rastu iz godine u godinu od uvoza mesa – pojašnjava Stojanović.

Jedina opcija koja je ostala, prema mišljenju našeg sagovornika, jest da se zaštiti osnovno stado.

– Imamo u zemlji eroziju brojnog stanja svih vrsta i kategorija u oblasti stočnog fonda. Najžalosnije je što uništavamo naše osnovno stado. To su muzne krave, priplodne ovce i svinje, a to nam se sve dešava zbog nekontrolisanog uvoza. Povećanje podsticaja je neminovno pogotovo kod tovljenja goveda koje traje nekoliko mjeseci. Naši proizvođači djelimično odustaju od ovog posla, a oni koji su uporni u proizvodnji jednostavno propadaju. Otkupna cijena žive junadi je oko 5 do 5,5 maraka, ali šta to vrijedi kada smo uništili ovu vrstu proizvodnje i nemamo dovoljno junadi na tržištu – upozorava Stojanović.

Promet roba ne može se zaustaviti, ali se mogu kolntrolisati robe koje se po damping cijenama uvoze.

– Kroz našu poljoprivrednu proizvodnju trebamo utvrditi koja je to cijena u ovom slučaju mesa. Zatim, da na granici zaustavimo kamion sa uvoznim mesom i provjerimo porijeklo robe. Da li se uvozi baš to što piše u deklaraciji. Imamo mehanizama i mogućnosti ukoliko ima volje – poručuje Stojanović.