Poljoprivrednici u SBK na koljenima: Vlast ne mari za nas

Na osnovu usvojenog nacrta budžeta, Srednjobosanski kanton izdvojit će oko 1,1 miliona KM za poljoprivredu u ovoj godini.

Ukupan budžet ovog kantona nešto je veći od 300 miliona KM. Ipak, poljoprivrednici nisu zadovoljni.

Potpuno uništenje

Kako je za portal „Avaza“ izjavio predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK Amir Bulut, nadležni uništavaju poljoprivredu.

– Srednjobosanski kanton ide ka uništenju poljoprivrede. Milion i 100.000 KM je ništa prema budžetu koji je 305 miliona. To nije ni nula posto u budžetu, tako da oni nas selektivno u zadnjih već deset godina uništavaju. Što se tiče SBK, ako ostane ovako, i ako se ne promijeni u ovoj ili narednoj godini ništa, poljoprivreda će biti uništena totalno – rekao je Bulut.

Jedini prihod

Na pitanje da li stanovnici u SBK većinski žive od poljoprivrede odgovorio je potvrdno.

– To je drugi kanton Federacije koji je izrazit u poljoprivredi. Odmah smo iza Unsko-sanskog kantona. Većinom ljudi žive na ruralnim područjima. Jedini prihod im je bio poljoprivreda. Međutim, vlast ne brine oko poljoprivrede. 

Doveli su do toga da se sve gasi. Sela se prazne. Mi hodamo stalno po selima oko Travnika i kod Gornjeg i Donjeg Vakufa, sela su prazna, ljudi odlaze. Neće niko da se maltretira. U posljednjih pet godina je više od 30 posto mladog stanovništva otišlo – izjavio je on za portal „Avaza“.

Ističe da mnogi odlaze, jer se nemaju čime baviti na tim područjima.

Nebriga vlasti

– Rostovo, Vlašić i okolna mjesta, ljudi nemaju nikakvog drugog posla osim poljoprivrede. Međutim, nebriga vlasti, selektivno uništavanje pojedinih otkupljivača je dovelo do toga da se poljoprivreda u SBK gasi – izjavio je Bulut.

Novac za gnojiva

Na pitanje koliko je potrebno novca za sjeme i umjetna gnojiva, kaže da bi se jedan dunum ili hektar posijao sada ili za jesen bi trebalo oko 1.500 KM.

– Međutim, mi smo od ministarstva i Vlade SBK tražili da izdvoje hiljadu KM za jesenju sjetvu, ali to oni nisu prihvatili i jednostavno su izignorirali, tako da su ljudi smanjili sjetvu. Ja prvi sam prošle godine sijao oko 4-5 hektara žitarica plus što sam sijao 7-8 hektara za kilažu, kukuruz i drugo. Ove godine jednostavno nisam mogao da posijem žitarice, tako da će biti smanjena proizvodnja i priprema hrane i to je tako kod stotine ljudi. 

Nemoguće je izdržati na ove cijene. Druga stvar, najmanje su otkupne cijene mlijeka u našem kantonu, jer mi imamo uglavnom jednu fabriku koja prerađuje, a to je Poljorad, ovi ostali su zadruge koje otkupljuju da li za Milkos, Meggle, Dukat. To su sad već druge ruke, tako da naša je najniža cijena u Federaciji. 

Mi imamo od 0,60 do 0,75 feninga, a prosjek nam je oko 0,70 feninga. Ima par farmi koje su veće, ali dostupna cijena, to izađe oko 0,70 feninga mlijeka, tako da vlast u našem kantonu ne zanima poljoprivreda. Sve su moguće stvari uradili da je unište i vjerujte da su uspjeli – rekao je on.

Proizvođači mlijeka

Dodao je da je prije deset godina u Gornjem Vakufu bilo 2.200 proizvođača mlijeka, a sada trenutno ima 15 njih.

– Još što je žalost, od tih 15 ljudi su ljudi koji su 55-60 godina. To je već staro stanovništvo i ovi što se bave proizvodnjom u našem kantonu su većinom starije osobe 45 i više. Mlađi vrlo malo mogu da se bave poljoprivredom – zaključio je Bulut. 

Avaz