Političari usvojili zakon ne znajući da ga je napisala vještačka inteligencija

Gradska skupština Porto Alegra u Brazilu usvojila je zakon koji je napravio ChatGPT, što je izazvalo burne reakcije tamošnje javnosti.

Vjerovatno prvi zakon u toj zemlji koji je napisala vještačka inteligencija usvojen je u oktobru, a njegov sadržaj ChatGPT osmislio je na zahtjev gradskog odbornika Ramira Rozarija, koji je nedavno priznao da nije napravio nijednu izmjenu u predloženom tekstu.

Zamjena vodomjera

Zakon se, inače, odnosi na zabranu naplate zamjene vodomjera poreznim obveznicima u slučaju da uređaji budu ukradeni.

Rozario je rekao za Associated Press da prijedlog vjerovatno ne bi došao ni do glasanja, da je kojim slučajem svoje kolege odbornike prethodno informisao o tome ko je zaista sastavio njegov tekst.

Ovako, gradsko vijeće od 36 članova jednoglasno je usvojio prijedlog i zakon je stupio na snagu 23. novembra.

– Ne bi bilo fer prema narodu da rizikujemo da projekt ne bude odobren, samo zato što ga je napisala vještačka inteligencija – izjavio je Rozario.

AI ne može da razumije sve kompleksnosti zakona

Dolazak ChatGPT-a na tržište prije samo godinu izazvao je globalnu debatu o utjecaju potencijalno revolucionarnih četbotova s vještačkom inteligencijom.

Iako ga neki vide kao moćan alat, on je također izazvao zabrinutost zbog nenamjernih ili neželjenih posljedica koje može imati zaduživanje mašina za zadatke koje su do sada uvijek obavljali ljudi.

Veliki jezički modeli vještačke inteligencije koji su u osnovi četbotova poput ChatGPT funkcionišu tako što iznova i iznova pokušavaju da pogode sljedeću riječ u rečenici i skloni su greškama i širenju lažnih informacija.

Svi četbotovi mogu ponekad da “izmisle” informacije dok sumiraju neki dokument, a šanse za greške variraju od tri do čak 27 procenata, pokazalo je nedavno istraživanje tehnološke kompanije Vektara.

U članku koji je početkom godine objavio Endrju Perlman, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Safolku, stoji da ChatGPT “može da predstavlja još značajniji iskorak od pojave interneta”, ali i upozorio na njegove potencijalne nedostatke.

– On možda ne može uvijek da uzme u obzir sve nijanse i kompleksnosti zakona. Pošto je to mašinski sistem učenja, on možda nema isti nivo razumijevanja i rasuđivanja kao advokati, kada je riječ o interpretaciji pravnih principa i presedana. To bi moglo da dovede do problematičnih situacija u kojima je potrebna dublja pravna analiza – napisao je Perlman.

I u Americi jedan prijedlog zakona pisao ChatGPT

Rozario nije prvi službenik naroda koji je testirao zakonodavne sposobnosti ChatGPT-a, ali je svakako do sada najuspješniji.

Senator Bari Finegold iz Masačusetsa koristio je četbot da mu pomogne u pisanju prijedloga zakona namijenjenog za regulisanje AI modela, uključujući i sam ChatGPT. O tom prijedlogu tek treba da se glasa, piše Euronews.rs.

Finegold je prošle srijede izjavio da bi ChatGPT mogao da pomogne u nekim “dosadnim” dijelovima zakonodavnog procesa, uključujući tačnu i brzu pretragu i citiranje već postojećih zakona.

– Međutim, ključno je da svi znaju da je ChatGPT ili sličan alat korišten u procesu – dodao je on.

U Rozarijevom slučaju, takva transparentnost nije postojala, ali on kaže da je njegov cilj bio, ne samo da riješi lokalni problem, nego i da potakne debatu.

– Uvjeren sam da će čovječanstvo iskusiti novu tehnološku revoluciju. Svi alati koje smo razvili kao civilizacija mogu da se koriste za dobro i za zlo. Zato moramo da pokažemo kako možemo da ih koristimo za dobro – istakao je Rozario.

Porto Alegre, grad sa 1,3 miliona stanovnika, drugi je najveći na jugu Brazila, a predsjednik gradskog vijeća Hamilton Sosmajer otkrio je da je Rozario angažovao ChatGPT za pisanje prijedloga, kada se taj odbornik hvalio o svom poduhvatu na društvenim mrežama.

Sosmajer je isprva za lokalne medije rekao da smatra to “opasnim presedanom”, ali je u međuvremenu promijenio mišljenje.

– Počeo sam više da čitam dubinski i primijetio da će, na svu sreću ili nesreću, ovo biti trend – rekao je Sosmajer.