Političari u Posavini pred velikim ispitom: Izmjenom ustava do prekida diskriminacije Bošnjaka

Političari u Posavskom kantonu naći će se pred velikim ispitom – izmjenama Kantonalnog ustava, odnosno njegovim usklađivanjem s Ustavom Federacije BiH. To bi, između ostalog, zaustavilo višegodišnju diskriminaciju Bošnjaka u ovoj regiji naše zemlje.

Ustav Posavskog kantona usvojen je 10. aprila 1996. godine, a dosad je u nekoliko navrata ukazivano na njegov diskriminatorni odnos prema Bošnjacima i Srbima u ovoj regiji naše zemlje.

Ustavnom sudu Federacije BiH dva puta zvanično je upućivana apelacija i to je 1997. godine učinio Edhem Bičakčić, tadašnji fedralni premijer, a 20 godina kasnije i aktuelni prvi čovjek Vlade FBiH Fadil Novalić.

U minulim godinama politička volja za izmjenama određenih članova ustava nije postojala, međutim, stvari su se počele pomjerati s mrtve tačke.

Naime, posljednjom presudom Ustavnog suda FBiH navedena je obaveza poštivanja hijerarhije pravnih akata i činjenica da je Ustav FBiH pravni akt više pravne snage u odnosu na Ustav Posavskog kantona.

Ustavni sud FBiH: Potrebno ispraviti termin jezika

Između ostalog, sud je u svojoj presudi bio jasan da se mora ispraviti termin “bošnjački” u bosanski jezik, čime bi se ispravila višegodišnja nepravda nad Bošnjacima.

Tragom toga, Vlada Posavskog kantona na sjednici održanoj u četvrtak utvrdila je prijedlog amandmana na Ustav kantona, koji će biti proslijeđen Kantonalnoj skupštini na daljnje razmatranje.

“S novopredloženim 21 amandmanom mijenjalo bi se i dopunjavalo, odnosno brisalo ukupno 40 članaka Ustava Posavskog kantona. Vlada Posavskog kantona je na 105. sjednici utvrdila konačan prijedlog amandmana, temeljem prijedloga ili primjedbi klubova naroda u Skupštini Posavskog kantona na prvi vladin prijedlog. Dio njih usvojen je u dijelu službenih jezika i isti su utvrđeni ovim prijedlogom amandmana koji će biti dostavljeni skupštini na očitovanje”, naveli su u obrazloženju iz Kantonalne vlade.

Inače, priču o izmjeni naziva “bošnjačkog” jezika, koji se diskirminatorno kao takav koristi u Posavskom kantonu, inicirali su iz Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Kantonalnoj skupštini. Oni su prijedlog amandmana na izmjene ustava uputili 10. septembra ove godine.

Izostanak političke volje

Predsjednik tog tijela Mehmed Memišević u razgovoru za Klix.ba kaže da u prethodnim godinama nije bilo sluha i političke volje među zastupnicima za promjenama koje se podrazumijevaju u svakom normalnom društvu.

“Imali smo nesreću da je bila takva politička klima i da jednostavno nismo imali drugog mehanizma za dobijanje borbe koja se podrazumijeva u normalnim društvima. Sada smo konačno uspjeli tu tačku staviti na dnevni red. Dobro je da je prošla vladu i očekujemo od skupštine da će diskriminirajuće odredbe u ustavu, nakon decenijske borbe, ispraviti, odnosno da će zastupnici imati, ne samo razumijevanja, nego da će biti legalisti, poštujući odluke Ustavnog suda”, kazao nam je Memišević.

U Posavskom kantonu, konstitutivni narodi koji uživaju sva politička i ljudska prava, uključujući i pravo na jezik i pismo, samo su Hrvati i Bošnjaci, ne i Srbi.

Službeni jezici su hrvatski i “bošnjački”, a pismo latinica, ne i ćirilica i ne bosanski jezik, kako je to, prema ustavima Federacije BiH i BiH. Također, izučavanje bosanskog, odnosno u ovom slučaju i dalje “bošnjačkog” jezika, nije zastupljeno u svim školama.

“On je u predmetnoj nastavi prisutan, međutim, to nije slučaj u Osnovnoj školi u Orašju. Tu neregularnost ne možemo toliko pripisati sistemu, koliko je to neorganizacija nastavnika i ostalog kadra. Međutim, nadamo se da će usvajanjem amandmana bosanski jezik kao takav biti stalna kategorija i da će se jednostavno po sili zakona morati pronaći rješenje da bude obavezno te da nastavni plan i program rada bude zasnovan na njemu”, naveo je Memišević.

Prema najavama, u narednih 15 dana bi trebala biti održana vanredna sjednica Skupštine Posavskog kantona na kojoj će se zastupnici baviti isključivo pitanjima amandmana koji izazivaju pažnju javnosti.