Policija u Hrvatskoj na nogama: “Dronovi svaku večer dolaze iz pravca BiH i snimaju naše kasarne”

“Čovjeku dođe da se zapita kakva smo mi članica NATO-a kad nismo u stanju dvanaest dana otkriti šta nam to leti po nebu! Nastala je drama u vojnim krugovima jer ispada da smo nemoćni, možemo samo gledati te dronove, ili šta li su već, kako lete i vraćaju se natrag prema Bosni i Hercegovini, odakle i dolijeću”, rekao je jedan dobro upućen izvor iz vojnih krugova vijest koju je objavio list Nacional.

Ona se odnosi na činjenicu da je protekle sedmice više nepoznatih letećih objekata nalik na dronove nadlijetalo širi prostor Knina u blizini kasarni Golubić i Potkonje.

Prema pisanju Nacionala, vojni, policijski i sigurnosno-obavještajni sistem podignuti su na noge zbog primijećenih neuobičajenih aktivnosti u zraku iznad dvije kasarne, odnosno zbog primijećenih letjelica nepoznatog porijekla koje nisu ostavljale uobičajeni signal koji bi bio zabilježen na radarskim instrumentima.

Nacional donosi vijest da su ih prvi primijetili vojnici na straži u dvjema kninskim kasarnama, a potom su angažovane sve raspoložive snage specijalne policije, vojnih jedinica te agenti SOA-e i VSOA-e.

Jutarnji list, piše da postoji više teorija kojima se barata o tome čije su letjelice i zbog čega lete iznad kninskih kasarni. Govori se tako o mogućnosti da je dronove podignula neka kriminalna grupa koja je snimala teren zbog pronalaženja novih krijumčarskih puteva za prebacivanje robe i ljudi preko granice s BiH, ali i da postoji mogućnost da su snimani položaji hrvatske granične policije. Ne isključuje se, piše Jutarnji, ni mogućnost vojne špijunaže ili aktivnosti tamošnjih kriminalnih grupa.

Upravo je teorija o tome da se radi o letjelicama koje dolaze iz bliskog prostora susjedne države i koje šalju “Srbi u saradnji s Rusima”, saznaje Slobodna Dalmacija od svog izvora, dobila zasad najviše poklonika među vojnoobavještajnim krugovima.

Možda i zato što je Hrvatska zadnja “odbrambena crta” NATO-a i EU-a prema BiH i Srbiji”, posebno u kontekstu recentnih geopolitičkih zbivanja.

“U prvi mah se činilo da se radi o avionima, no onda se na radaru vidjelo da nisu zabilježeni nikakvi avioni u našem zračnom prostoru. To su, izgleda, bespilotne letjelice manjih ili većih dimenzija, neke s četiri, a one veće s osam elisa.

Po nekoj procjeni, najveća je letjelica dimenzija tri puta tri metra i, koliko se zasad zna, nemaju nikakvih oznaka. Dolaze svakodnevno, i to u vremenu od šest popodne do deset ili jedanaest sati navečer. U jednom ih je trenutku, prije nekoliko dana, u zraku bilo čak sedam ili osam i čak su neko vrijeme letjele u nekakvoj formaciji.

“Prije koji dan su se dvije takve letjelice čak spustile toliko nisko, na nekih tristotinjak metara visine, da su ih iz kasarne snimali mobitelima i te snimke postoje, no zbog mraka ne može se na njima raspoznati nikakvo znakovlje ako ga uopće imaju, a možda ih baš zato i šalju u noćnim satima kad je puno slabija vidljivost” – pojašnjava dobro upućeni izvor.

Kaže da se letjelice uglavnom nalaze na većim visinama od kilometra i pol do dva i neupućenom se promatraču čine kao da su avione te da se gibaju brzinom koja upućuje na zaključak da nešto opserviraju.

“Vojska ni policija zasad nemaju nikakav sistem protiv njih, ne znaju šta činiti. Naša je bespilotna letjelica non-stop u zraku, ali sve što može je zabilježiti vrijeme i smjer dolaska i odlaska tih letjelica, a to je uvijek prema susjednoj BiH”, kaže sagovornik.

“Moguće je da u tom kontekstu druga strana želi znati i na ovaj način prikupiti podatke o stanju i broju tehnike u kasarnama i slično. Vjerujem da naš sigurnosni sistem sve to budno prati i da je na bilo koji način procijenjeno da bi moglo doći do neke konkretne opasnosti ili da neka od tih letjelica nosi nešto šta bi moglo ugroziti sigurnost, već bi reagovala i naša protuzračna odbrana i bili bi dignuti hrvatski avio lovci.

Po svemu ovome što je izašlo u javnost, vjerovatno se radi o prikupljanju podataka, odnosno obavještajnim aktivnostima. Sigurno naše službe već znaju i neke informacije s kojima se, razumljivo je, ne smije izlaziti u javnost”, rekao je Prodan za Slobodnu Dalmaciju.