Pokvarena hrana i otpad sa farmi lako se pretvore u električnu energiju

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova današnjice. Njihov destruktivni utjecaj bilježi se u svim dijelovima svijeta. Nažalost, nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu iako naša država spada među zemlje sa najnižim vrijednostima emisija stakleničkih gasova (Green House Gases – GHG) po glavi stanovnika u Evropi.

Tako je BiH “na svojoj koži” već osjetila mnoge klimatske ekstreme – intenzivne padavine koje su uzrokovale strašne poplave sa velikim posljedicama, ali i olujne vjetrove, ekstremno visoke temperature i suše. Mnogi sektori ispaštaju, a među onim najugroženijima je, svakako, poljoprivreda. Istovremeno, oko deset posto emisija stakleničkih gasova u BiH dolazi upravo iz poljoprivrede, kao posljedica uzgoja stoke i peradi.

Jedan od najznačajnijih stakleničkih gasova je metan, koji se proizvodi u probavnom sistemu životinja, a njegov izvor su i izlučevine, odnosno kruti i tekući stajnjak. Utjecaj na klimatske promjene nije mu zanemariv i ukoliko možemo trebamo smanjivati njegove koncentracije. Primjera radi, metan ima oko 28 do 34 puta veći potencijal zagrijavanja od ugljen-dioksida u razdoblju od 100 godina.

Prilagodba, a ne odustajanje

Međutim, ovo ne treba biti razlogom za odustajanje od poljoprivrede, posebno jer već postoje strateška rješenja koja smanjuju njen negativan utjecaj, a u isto vrijeme pomažu održivom razvoju. Recimo, razgradnjom organskih ostataka dolazi do emisija GHG-a, ali ako se taj proces odvija u kontrolisanom okruženju, bez kisika, onda otpad postaje sirovina za proizvodnju biogasa, koji se potom koristi za proizvodnju električne i toplotne energije.

Ovaj potencijal prepoznat je i u državnoj Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvitka BiH za razdoblje 2020 – 2030. godine, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo u februaru 2023.

-Biomasa, kao obnovljivi izvor energije, još uvijek je relativno zanemariva u BiH. Kada je riječ o poljoprivredi, mogu se razmatrati dvije kategorije: stočna i biljna biomasa. Poljoprivredni ostaci, poput slame ili životinjskog otpada, i dalje ostaju neiskorišteni, a mogli bi značajno doprinijeti zadovoljavanju potražnje za biomasom u energetske svrhe – navodi se u Strategiji.

Dakle, dobrobit proizvodnje biogasa kao obnovljivog izvora energije je višestruka. Njegovom upotrebom smanjuje se potražnja za fosilnim gorivima, zbrinjava se velika količina organskog otpada, te proizvodi energija. Zatim, sprečava se emitovanje metana u atmosferu, a preradom biomase dobija se kvalitetno đubrivo. Glavni sastojak biogasa je metan, njega ima oko 50 do 70 posto u zavisnosti od vrste sirovina i vođenja procesa. Pored toga, tu je i ugljen-dioksid i kisik u znatno manjih procentima. Ima nekih drugih gasova, ali ispod jedan posto. Ukoliko se biogas prečisti tako da mu se koncentracija metana poveća na oko 98 posto, onda se može koristiti kao zamjena za prirodni gas. Bez prečišćavanja, koristi se u biogasnim motorima pomoću kojih se proizvodi električna energija i toplota.

Zanemariv utjecaj na okoliš

Prof. dr Azrudin Husika sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu pojašnjava da biogasna postrojenja smanjuju emisiju stakleničkih gasova jer se smanjuje emisija metana koja nastaje razgradnjom sirovog stajnjaka, komunalnog ili nekog drugog otpada.

-U biogasnim postrojenjima se na siguran način mogu zbrinuti razne vrste otpada kao što je, naprimjer, pokvarena hrana ili generalno ostaci od hrane. Značajan doprinos izgradnji novih biogasnih postrojenja bi bilo i donošenje propisa o zbrinjavanju otpada koji može biti sirovina za biogasna postrojenja, a to je sav organski otpad. Biogasna postrojenja su jedna od rijetkih tipova postrojenja za proizvodnju energije koja imaju gotovo zanemariv negativan utjecaj na okoliš. Ti uticaji se odnose na zauzimanje prostora i korištenje sirovina koje mogu biti hrana za stoku (ukoliko se koriste u konkretnom slučaju) – kaže Husika.

Uprkos svim nabrojanim prednostima, u BiH, nažalost, na prstima jedne ruke mogu se pobrojati svi proizvođači biogasa. Profesor Husika naglašava da je za rentabilnu proizvodnju potrebna farma od oko hiljadu krava, uz nekoliko hiljada tona silaže kukuruza ili neke druge sirovine koja zahtijeva prilično velike poljoprivredne površine.

Upravo takva je Farma „Spreča“ iz Kalesije, koja se bavi proizvodnjom svježeg kravljeg mlijeka za mljekaru Milkos d.o.o. Sarajevo. Posjeduje sve ono o čemu Husika govori, površinu od 91.872 kvadratnih metara i kapacitet od čak 2.000 grla, s tim da trenutna popunjenost nije na maksimalnom nivou.

Od viškova se griju plastenici

Na ovoj farmi veoma su ponosni na svoje biogasno postrojenje i činjenicu da proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora. Kao sirovinu koriste goveđu gnojnicu i pileći stajnjak, ali i prehrambene proizvode sa isteklim rokom trajanja, što je posebno važno sa aspekta prihvatljivog zbrinjavanja otpada.

-Riječ je o pionirskom postrojenju u Federaciji BiH. Ovdje se radi o tehnologiji poznatoj kao anaerobna digestija ili fermentacija, koja može obraditi bilo koju vrstu probavljive tvari. Kapacitet jednog fermentora je 150 kWh a predviđeno vrijeme rada svakog jeste 8.000 sati na godišnjem nivou. Činjenica da u toku jedne godine postrojenje radi toliko sati daje mu prednost u odnosu na neke druge obnovljive izvore energije – kaže direktor Farme Said Karić.

Postrojenje na Farmi “Spreča”

Proizvedena električna energija plasira se u distributivnu elektro-energetsku mrežu. Toplotna energija se jednim dijelom koristi za potrebe procesa koji se odvijaju u biogasnom postrojenju, a višak za zagrijavanje plastenika i staklenika. Osim energije, ovim procesom dobija se i vrlo kvalitetan fermentirani stajnjak koji se dalje koristi za nađubravanje parcela odnosno površina na kojima se odvija biljna proizvodnja.

Prof. dr Husika naglašava da se proizvodnjom i korištenjem biogasa emisije iz poljoprivrede mogu smanjiti za nekoliko puta.

-Energija proizvedena iz biogasa ima oko dva puta manju emisiju ugljen-dioksida po jedinici proizvedene energije u odnosu na energiju iz uglja. Biogasna postrojenja doprinose održivosti poljoprivredne proizvodnje što je posebno bitno u vrijeme intenzivnih klimatskih promjena kojima je poljoprivreda veoma izložena. Prihod od proizvodnje energije iz biogasa može da kompenzira štete u poljoprivrednoj proizvodnji nastale zbog klimatskih promjena – pojašnjava.

Ključ uspjeha je u udruživanju farmera

Interes poljoprivrednika za gradnju ovih postrojenja postoji, ali je visoka cijena investicije ograničavajući faktor. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH Nedžad Bićo smatra da je neophodna veća podrška države i povoljniji krediti.

-Ovo je izuzetno pozitivna priča sa ekološkog i ekonomskog aspekta. Posebno je pogodno za velike farme za tov pilića jer tamo bude na hiljade tona otpada koji treba zbrinuti. Znam da već postoje planovi za otvaranje novih biogasnih postrojenja na nekoliko farmi, uglavnom velikih, i vjerujem da će ih biti sve više – kaže Bićo.

I Husika ističe da je zbog niza barijera broj proizvođača biogasa zanemariv, te nudi rješenje:

-To se može prevazići udruživanjem većeg broja farmera unutar nekoliko kilometara u energetske zadruge. U takvom konceptu veći broj farmera, članova energetske zadruge, snabdijeva biogasno postrojenje stajnjakom, kukuruznom silažom i drugim sirovinama. Zauzvrat, koriste organsko gnojivo koje je jedan od proizvoda rada biogasnog postrojenja, te proizvedenu energiju, električnu ili toplotnu – kaže Husika.

Takve zadruge trenutno ne postoje, ali Bićo navodi da postoje individualni primjeri gdje manja poljoprivredna gazdinstva višak đubriva ili silaže daju farmama koje imaju postrojenja. U ovom slučaju „Spreči“.

-Već imamo ugovore sa nekim manjim farmama o zbrinjavanju njihovog otpada čime zajedno dajemo doprinos zaštiti okoliša. Međutim, neke od njih su vrlo blizu, druge kilometrima daleko… U BiH je ovo još velika nepoznanica, ali mi se trudimo biti na raspolaganju svojim savjetima svima koji su zainteresirani i koji nas kontaktiraju – priča direktor ove farme Said Karić.

Četiri u Federaciji i jedan u Republici Srpskoj

Prema podacima Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK), u Federaciji proizvodnju električne energije u elektranama na biogas obavljaju četiri elektro-energetska subjekta.

-To su “Agora – A” d.o.o. Sarajevo, “Agro – Vis” d.o.o Kalesija, Farma Spreča d.o.o. Kalesija i Plantaže Spreča d.o.o. Kalesija. Riječ je o četiri elektrane na biogas instalirane snage po 150 kW i predviđene godišnje proizvodnje 1.200 MWh. Znači, u Federaciji BiH imamo elektrana na biogas ukupne instalirane snage 600 kW i predviđene godišnje proizvodnje 4.800 MWh – kaže v.d. predsjedavajućeg FERK-a Jasmin Bešo.

U Republici Srpskoj postoji jedan proizvođač električne energije iz biogasa i radi se o Društvu sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i trgovinu „GOLD – MG“ Donji Žabar.

-Električnu energiju proizvode u Biogasnoj elektrani „Buffalo Energy Gold – MG“ izgrađenoj u Novom Selu u opštini Šamac. Instalirana snaga ove biogasne elektrane je 999 kW sa planiranom godišnjom proizvodnjom od 8.390 MWh električne energije. Elektrana je puštena u pogon u maju 2016. godine i koristi biogas dobijen anaerobnom digestacijom stajnjaka, silaže i drugih biljnih ostataka u digestoru elektrane – navodi Nebojša Sušić, šef Sektora za dozvole i tehničke poslove Regulatorne komisije za energetiku RS.

Za proizvodnju električne energije ovom proizvođaču, u skladu sa zakonom, nije potrebna dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije, jer mu je snaga ispod jednog MW. Postrojenje posjeduje certifikat kojim se potvrđuje da proizvodi električnu energiju koristeći obnovljive izvore energije i pravo na podsticaj za proizvodnju električne energije u vidu premije za električnu energiju prodatu na tržištu.

Još jedna biogas elektrana radila je u ovom entitetu i bila je, ujedno, prva u Bosni i Hercegovini i među prvima u regiji. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu nam da je Zemljoradnička zadruga Livač d.o.o. iz Aleksandrovca još 2010. godine izgradila i pokrenula postrojenje kapaciteta 40 KW. Međutim, radilo je nekoliko godina, a trenutno nije u funkciji zbog određenih poteškoća, nedostatka kadrova i potrebe za rekonstrukcijom i zanavljanjem opreme.

U Ministarstvu kažu da trenutno nema funkcionalnih biogas postrojenja na farmama kokoši, iako je jedan broj živinara zainteresiran za takve projekte. Međutim, pitanje koliko će biti u mogućnosti realizirati svoje želje i ideje. Već smo spomenuli da su za izgradnju potrebna ogromna sredstva, a u aktuelnom pravilniku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS koji se odnosi na novčane podsticaje nisu predviđena sredstva za podršku izgradnje biogas postrojenja.

Podrška investicijama u obnovljive izvore energije

U Federaciji BiH nešto povoljnija situacija. Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva navode da se mjere podrške izgradnji biogasnih postrojenja kontinuirano provode u prethodnih nekoliko programa. Međutim, relativno mali broj takvih projekata je realiziran.

-Razlog tome su vrlo visoki iznosi ulaganja u takva postrojena pa takva ulaganja mogu priuštiti uglavnom velike stočarske farme koje na taj način zbrinjavaju stajnjak i rješavaju pitanje potencijalne opasnosti od zagađenja okoliša. Uz to, smanjuju cijenu koštanja električne energije za potrebe farme, odnosno ostvaruju i dodatni prihod na bazi prodaje dijela električne energije u javnu elektro-mrežu – kažu u Ministarstvu.

Dodaju da se u okviru Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2024. godinu nastavlja podrška investicijama u obnovljive izvore energije. Poljoprivredna gazdinstva mogu očekivati podršku do 50 posto, a pogoni prehrambene industrije do 35 posto vrijednosti prihvatljivih troškova ulaganja.

-Klijenti koji izvrše ulaganje u biogasna postrojenja mogu ostvariti novčanu podršku u maksimalnom iznosu do 150.000 KM ako se radi o porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, odnosno do najviše 950.000 KM ako se radi o ulaganju izvršenom od strane obrta, preduzeća ili zadruge – pojašnjavaju u Ministarstvu.

U ovom trenutku u FBiH ne postoje garantirane cijene za otkup električne energije iz obnovljivih izvora. Novi Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u primjeni je od 2. maja 2024. i njime su predviđeni određeni podsticaji, ali proizvođači na njih mogu računati tek nakon što budu doneseni podzakonski akti.

U Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) kazali su nam da su pripremili Nacrt pravilnika o aukcijama i da su u toku javne rasprave. Nakon toga bit će utvrđen Prijedlog pravilnika na koji saglasnost daje Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

-Za provedbu aukcija, odnosno sistema podsticanja proizvodnje električne energije iz OIEiEK, pored pravilnika o aukcijama, neophodno je usvojiti i druge podzakonske akte, poput uredbe o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje i uredbe o tehnološkim kvotama, a što je u nadležnosti Vlade FBiH – navode u Operatoru za OIEiEK.

Lokalni benefiti kao primarni cilj

Uvođenje naknada za emisije ugljen-dioksida u BiH, što se planira od 2026. godine, uz jačanje tržišta električne energije učinit će biogasna postrojenja konkurentnijim u periodima velike potrošnje električne energije.

-Proizvodnjom energije iz biogasnih postrojenja se može upravljati u svakom trenutku za razliku od solarnih elektrana i vjetroelektrana, što je velika prednost. U Njemačkoj se oko 11.000 biogasnih postrojenja uglavnom koriste za uravnoteženje proizvodnje i potrošnje električne energije. Iako su pojedinačno relativno mala postrojenja, kada se uvežu u tzv. virtualnu elektranu mogu da igraju značajnu ulogu u balansiranju mreže – kaže prof. dr Husika.

Za razliku od Njemačke, u BiH, kako smo utvrdili, postoji tek pet biogasnih postrojenja. Zato u našim uvjetima priča o biogasu nije priča o značajnoj izmjeni energijskog bilansa države.

-Ovdje se radi o razvoju poljoprivrede i omogućavanju korištenja većeg udjela obnovljivih izvora energije jer se biogas može koristiti u periodima kad nema vjetra i sunca… Biogasna postrojenja treba praviti primarno zbog lokalnih benefita. To su održivost poljoprivredne proizvodnje, smanjenje emisija sa deponija otpada i postrojenja za tretman otpadnih voda, smanjenje troškova za energiju, jeftin izvor toplote za plasteničku proizvodnju, smanjenje uticaja na podzemne vode i kvalitet zemljišta… Usput se smanjuju emisije stakleničkih gasova što je globalni benefit – pojašnjava prof. dr Husika.

Sadržaj je kreiran u okviru projekta „Jačanje uloge medija u suočavanju sa klimatskom krizom“ realizovanim iz sredstava regionalnog granta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan koji provodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, zajedno sa partnerskim organizacijama iz Albanije – Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) i Sjeverne Makedonije – Centar za istraživanje i kreiranje politike (CRPM), a koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.

Projekat provodi Fondacija Mediacentar Sarajevo sa partnerskim organizacijama iz regije – Novosadskom novinarskom školom, Albanskim medijskim institutom, Crnogorskim medijskim institutom i Makedonskim institutom za medije.

Sanela KARAICA/ Fokus.ba