“Pokušavalo se uvesti zavodljive djevojke u vremensku prognozu, pa se pokušalo i sa golim vijestima, pa se odustajalo. Ne mislim da umjetna inteligencija može zamijeniti bilo koji dobar komentar dobrog novinara”

Tema umjetne inteligencije (AI) je nešto što u posljednje vrijeme izaziva veliku pažnju, ali i zabrinutost među ljudskom populacijom.

Da li je zabrinutost opravdana ili ne, imali smo priliku kroz medije čuti raznorazne stavove, ali čini se kako u ovom slučaju prvenstveno preovladava strah od nepoznatog. 

U svakom slučaju, AI danas je veliko tehnološko dostignuće, sa ogromnim potencijalom da promjeni naše živote i u mnogočemu nam olakša život.

Predsjednik Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Muris Čičić u razgovoru za Source.ba portal je kazao da su mogućnostu AI nesagledive. 

“U suštini kada eliminišete problem koji imaju ljudski mozak ili ljudsko djelovanje da kreira nešto u odnosu na mašinski način onda shvatate da će se mnogo toga riješiti a da nećemo ni biti svjesni da će doći do unaprijeđenja”, govori akademik Čičić.


Muris Čičić

Strah od gubitka poslova

Prema izvještaju investicione banke Goldman Sachs, AI bi mogla zamijeniti ekvivalent od 300 miliona poslova s punim radnim vremenom.

Ovakve najave potiču strah u ljudima da bi ih AI mogla zamijeniti u njihovima poslovima. 

Akademik Čičić navodi da su ti strahovi opravdani i da će sigurno doći do “do značajne revolucije i preslagivanja onoga što ljudi treba i mogu da rade, te onoga što nije potrebno da rade.”

“Ima puno poslova koji su teški, prljavi, opasni itd, koje trebaju da preuzmu strojevi ako je to moguće. Međutim, ima puno i finih poslova koji ljudima donose relativno lagodnu situaciju, dobar standard života koje će mašine preuzeti i onda ljudi neće biti potrebni. Međutim, ono što je pokazala historija i što ja pretpostavljam da će se i ovaj put pokazati, naime, stvorit će se nova zaposlenja i doći će do restrukturiranja socijalnog života tako da će se ljudi baviti drugim stvarima koje će često biti na granici umjetnosti, kulture, relaksacije, a pogotovo usluge”, mišljenja je naš sagovornik.

Kako dalje navodi, “sve što nam je teško, što nam se ‘neda’, počev od usisavanja, kuhanja, kopanja, kupljenja sijena i hiljade i hiljade drugih aktivnosti će biti preuzeto. te će se čovjek osloboditi tih stvari i to je velika stvar”.

“I naravno da možemo zamisliti umjetnu inteligenciju kako puni rafe u supermarketu. Pa već imate plaćanje automatsko da zaobiđete prodavačicu na šalteru, već idete sa karticom i sami skenirate one podatke. To je već ubrzanje i olakšanje veliko, ali to su samo male stvari”, ističe Čičić.

PR menadžer iz Srbije Miloš Turinski u razgovoru za naš portal naglašava da će razvoj AI dovesti do promjena u našem načinu radu, ali da je važno sagledati sve aspekte ove situacije. 

“Neke poslove će sigurno preuzeti vještačka inteligencija, posebno one koji su rutinski i zasnivaju se na jasno definisanim pravilima. Međutim, treba imati na umu da vještine poput kreativnosti, empatije i donošenja odluka u nejasnim situacijama još uvijek predstavljaju izazov za vještačku inteligenciju”, rekao je Turinski.

Dodao je da nam je historija pokazala da su tehnološke promjene često dovele do gubitka radnih mjesta, ali da su istovremeno otvorile nova koja zahtjevaju nove vještine. 

“Vjerujem da će isto biti i sa razvojem vještačke inteligencije. Može se očekivati da će se pojaviti nova radna mjesta koja će zahtijevati saradnju između ljudi i vještačke inteligencije. Naprimjer, ljudi će biti neophodni za postavljanje ciljeva, interpretiranje rezultata dobijenih od vještačke inteligencije i pružanje etičkih smjernica. Takođe treba napomenuti da AI ima potencijal da unaprijedi produktivnost i stvori nove mogućnosti u raznim industrijama. Može nam pomoći da obavljamo poslove efikasnije, analizirajući velike količine podataka i pružajući korisne informacije. Pored toga, otvara nam se prostor za istraživanje, razvoj novih tehnologija i napredak u oblastima kao što su medicina i nauka. Sve u svemu, iako će AI donijeti promjene u našem radnom okruženju, ne bih se previše brinuo zbog gubitka radnih mjesta. U prošlosti smo se prilagodili sličnim promjenama i stvorili nove mogućnosti. Vjerujem da će se isto desiti i ovaj put. Ključno je razvijati nove vještine i prilagođavati se novim zahtijevima tržišta”, mišljenja je Turinski.


Miloš Turinski

AI kao novinar

Business Insider je nedavno sastavio popis od deset poslova koje bi, prema mišljenju stručnjaka, uskoro mogla zamijeniti umjetna inteligencija, a jedan od njih je i medijski posao.

Dugogodišnji tuzlanski novinar i predsjednik udruženja BH novinari Marko Divković za Source.ba portal ističe da će autentičnost i živa riječ uvijek biti na cijeni.  

“Međutim, suština je kako se meni čini zapravo da se već najavljuju zloupotrebe i da je tu zapravo problem, a ne sama tehnologija. Na kraju krajeva, prije najave AI dobili smo čitavu lepezu mogućnosti koja računarska tehnologija posjeduje, pa i ovaj način na koji razgovaramo, mobiteli, ništa od toga nas nije marginaliziralo. Živa riječ i slika će uvijek imati svoju funkciju i svoje mjesto”, zaključio je Divković.


Marko Divković

Jedan od najpoznatijih bh. sportskih komentatora i novinara Sabahudin Topalbećirević za Source portal kaže da AI još uvijek novinarima nije konkurent.

“Ako ljudi prate i ako su posvećeni poslu, a ako se uzdaju u AI, a i danas imamo ljudi koji se više uzdaju u internet nego u svoje znanje onda je to svakako problem. Međutim, ako se čovjek zaista posveti poslu, u ovom slučaju biti sportski novinar, ako ima hrabrosti da nešto kaže i ako se bavi u kontinuitetu dugo s tim poslom pa i sam iza sebe ima dugogodišnje iskustvo, ne mislim da AI može zamijeniti bilo koji dobar komentar dobrog novinara”, riječi su popularnog Bahe.


Sabahudin Topalbećirević

“Ja sam Fedha, prvi voditelj koji radi s umjetnom inteligencijom. Kakve vijesti preferirate?”

Jedan kuvajtski medij nedavno je predstavio virtualnog voditelja vijesti generiranog korištenjem umjetne inteligencije.

“Fedha” se pojavila na Twitteru na stranici Kuwait News kao žena otkrivene kose, u crnoj jakni i bijeloj majici kratkih rukava.

“Ja sam Fedha, prvi voditelj u Kuvajtu koji radi s umjetnom inteligencijom u Kuwait News. Kakve vijesti preferirate? Da čujemo vaše mišljenje”, rekla je na arapskom.

أول مذيعة في #الكويت تعمل بالذكاء الاصطناعي

• #فضة.. مذيعة #كويت_نيوز الافتراضية

• ما هي نوعية الأخبار التي تفضلونها بتقديم #فضة زميلتنا الجديدة؟ .. شاركونا آراءكم pic.twitter.com/VlVjasSdpb

— كويت نيوز (@KuwaitNews) April 8, 2023

Topalbećirević kaže da se i prije pokušavalo i eksperimentisalo sa raznim stvarima, ali da se na koncu odustajalo.

“Pa se pokušavalo kada je vremenska prognoza u pitanju uvesti neke zavodljive djevojke, pa se i od toga odustalo, pa se pokušalo nekad sa nekim golim vijestima pa se i od toga odustalo. Prema tome, stojim pri tome da kvalitetan novinar nikada neće imati problema sljedećih barem 30 godina, jer živu riječ, živu slika, živ komentar ne može ništa zamijeniti pa ni AI”, zaključio je on.

Dugogodišnji televizijski novinar i urednik Zvonko Marić vjeruje da AI nikada u potpunosti u medijima ne može preuzeti kompletnu ulogu. 

“Moguće su neke nadopune manje, ali bi mi to sve nekako djelovalo invalidno. Što se tiče algoritama i svega, nikada se nisam u životu, barem u novinarskoj profesiji, u potpunosti oslanjao na tehnologiju. Tehnologijama se naprosto ne smije vjerovati i milion puta sam se uvjerio kroz novinarski posao u svakom smislu. U svim tim procesima pravljenja tekstova, priloga itd, tehnologija je znala itekako da zakaže, ali ključna stvar ona za koju ja mislim da je najvažnija je ta činjenica da se AI ne može naučiti da razmišlja izvan zadatih okvira”, kazao je Marić za Source.ba portal. 

Zvonko Marić

Chat GPT

Ono što vjerovatno najveći strah kod ljudi izaziva je Chat GPT, sistem umjetne inteligencije ili chat bot. 

Privukao je veliku pažnju zbog detaljnih odgovora na pitanja iz svih sfera. 

Govoreći o njegovim prednostima, Miloš Turinski navodi da se trenutno može koristiti na različitim jezicima, te znanje iz raznih oblasti. 

“Može da bude kreativan i da generiše nove tekstove. Takođe, Chat GPT je lako dostupan za korišćenje. Kada pričamo o potencijalnim budućim prednostima, mogli bismo vidjeti dalji napredak u razumijevanju jezika, što bi rezultiralo boljim interakcijama sa korisnicima. Takođe, moguće je da će se razviti personalizovano iskustvo i da će Chat GPT pružati podršku u sve većem broju industrija”, rekao je Turinski. 

Akademik Čičić ističe ulogu medija u vođenju diskusije u vezi ove teme na senzacionalistički način, te na negativnim aspektima AI. 

“Treba biti svjestan da postoje pozitivne strane iskorištenja i rezultata vještačke inteligencije, te negativne strane. Međutim, dominantan broj medijskih javljanja i naslova polazi od negativnih strana, što nije dobro jer se stvara atmosfera neke mistike i straha, te borbe protiv napretka tehnološkog i digitalnog u krajnjoj liniji”, navodi on.

Dodaje da treba biti svjestan da postoje dvije strane iste medalje, te da ih treba istovremeno tretirati.

“U tom smislu je veoma važno prvo paziti da se ne desi ovo što svi naglašavaju a to je da mašine ne preuzmu primat i upravljanje stvarima od čovjeka ili drugo, imati u vidu etičke aspekte svega toga do čega može doći. To je veoma važno imati u vidu i isto kao što danas vidimo koliko je važna zaštita ličnih podataka ili aspekti djelovanja na internetu itd. Važnu ulogu igraju i naučnici ali i zakonodavci, ali s druge strane nemojte da nas to omete u sagledavanju pozitivnih aspekata koje se mogu pojaviti i koje će svima nama nesagledivo unaprijediti život”, zaključio je akademik Čičić. 

Source.ba