Pokrenuta inicijativa za formiranje prvog groblja za kućne ljubimce u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini ne postoji groblje, ali ni spalionica za zbrinjavanje neškodljivo uklonjenih i uginulih životinja, što sa sobom donosi problem koji je i ekološke prirode. Međutim, inicijativa za formiranje prvog groblja za kućne ljubimce pokrenuta je u Tuzli.

Trend nabavljanja kućnih ljubimaca, posebno pasa i mačaka, u Bosni i Hercegovini je prisutan već nekoliko godina. Međutim, prilikom uginuća ljubimca, uz emocionalni nastaje i problem sa pitanjem gdje i kako ukopati trupove životinje? Kafilerija, odnosno spalionica u našoj zemlji ne postoji, kao ni posebno modificirano groblje na kojem bi se vršio ukop.

Prema iskustvu iz prakse, mnogi vlasnici ljubimce sahranjuju u dvorištima, parkovima ili okolnim šumama, što sa sobom nosi i ekološki rizik. Taj problem bi u dogledno vrijeme mogao biti riješen u Tuzli, s obzirom na to da je tamošnji gradski vijećnik Anel Ibeljić uputio inicijativu za formiranje prvog groblja za kućne ljubimce u Bosni i Hercegovini.

“Pitanje neškodljivog uništenja, odnosno odlaganja animalnog otpada je globalni problem s kojim se Tuzla, ali i brojni drugi gradovi bore dugi niz godina. Odnos naših sugrađana prema njihovim kućnim ljubimcima posljednjih godina uveliko se promijenio, stvorio je i potrebu vlasnika pasa, mačaka, hrčaka, papagaja ili pak zmija za dostojanstvenim oproštajem od svojih ljubimaca, ali i za posjećivanjem mjesta na kojem su zbrinuti njihovi posmrtni ostaci”, kaže Ibeljić za Klix.ba.

Nelegalni ukopi u blizini dječijih igrališta i izvora pitke vode

Prema njegovim riječima, danas je prisutna situacija da se brojne životinje ukopavaju na takozvanim “nelegalnim” grobljima, u blizini dječjih igrališta i izvora pitke vode, što može predstavljati opasnost od širenja različitih zaraznih bolesti.

“Glavni gradovi susjednih država, prije svega mislim na Zagreb i Beograd su uspješno riješili ovaj problem i posjeduju ovakva groblja, koja su ekonomski rentabilna i samoodrživa. U okviru groblja za kućne ljubimce bilo bi korisno izgraditi i spalionice, kafilerije, odnosno fabrike za ekološko zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla i biorazgradivog otpada, kako bi našim sugrađanima ostavili na izbor način oprosta od njihovih kućnih ljubimaca”, dodaje Ibeljić.

Za formiranje groblja za kućne ljubimce, odnosno ukop životinjskih trupova na propisan način zalažu se i u udruženju za zaštitu životinja Nirina iz Tuzle. Ističu da su na ovaj problem dosad nekoliko puta ukazivali, međutim, na konkretan odgovor i reakciju nadležnih nisu naišli.

“Postojanje jednog takvog groblja bilo bi od velike važnosti za ljude, okolinu, ali i same vlasnike kućnih ljubimaca. U našem gradu i okolini nemamo ništa što je legalno po tom pitanju te se lešine odlažu gdje se stigne. Prema dosadašnjim iskustvima, nakon uginuća životinje, odnosno kućnog ljubimca, mali broj njih završi na privatnim posjedima jer nemaju svi svoje parcele. To je i sa emocionalne strane za vlasnika ljubimca problem, jer nakon uginuća nema mjesto na kojem bi mogao posjetiti, uslovno rečeno, životinju sa kojom je proveo mnogo godina”, kazala je za Klix.na članica Nirine i upravnica tuzlanskog azila za pse Emina Divković.

Mišljenje veterinara

Ibeljićeva inicijativa naišla je na odgovor iz Gradske veterinarske stanice u Tuzli iz koje ističu da su skup sa nadležnim institucijama u proteklih nekoliko godina pokušali kroz konkretne prijedloge riješiti ovu senzitivnu i krajnje kompleksnu problematiku.

Kako navode, pronašli su nekoliko lokacija na kojima bi moglo biti formirano stočno groblje, međutim ti prijedlozi su naišli na negodovanje građana, shodno čemu pitanje nikada nije riješeno.

Zbog toga, kako ističu u odgovoru, njihova stručna preporuka ide u dva pravca, odnosno projekta, koji se odnose na spalionicu kao način koji je finansijski manje zahtjevan te izgradnju tvornice za ekološko zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla i biorazgradivog otpada.

“Smatramo da je danas aktuelnije, stručnije i višestruko prihvatljivije pitanje neškodljivog odlaganja animalnog otpada putem spalionica, kafilerija, bolje rečeno tvornica za ekološko zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla i biorazgradivog otpada. Princip rada takvih tvornica je dominantno pogonskog karaktera i ogleda se u zbrinjavanju otpada nusproizvoda životinjskog, biljnog porijekla i biorazgradivog otpada te otpada jestivih ulja. Takvim načinom rada, odnosno postupkom zbrinjavana nusproizvoda, moguće je obezbjediti sirovinu za proizvodnju hrane za ljubimce te sirovinu za recimo biodizel ili neke druge energente”, smatraju iz Gradske veterinarske stanice.

Potencijalna opasnost za zdravlje ljudi

Životinjski leševi i klaonički konfiskati, osim što su potencijalno izvor zaraze, oni su i veliki zagađivači okoliša te ih je kao takve, neophodno i potrebno promatrati s higijenskog, epidemiološkog, ekološkog i ekonomskog aspekta.

Ukazavši na to, iz tuzlanske veterinarske stanice upozoravaju i da predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi i životinja, jer se preko njih mogu prenijeti zarazne i parazitarne bolesti od kojih su mnoge zoonoze.

Zanimljivo je reći da je polovinom 2019. godine Zagreb postao prvi grad u ovom dijelu Evrope koji je izgradio savremeno gradsko groblje za kućne ljubimce. Njegova gradnja počela je četiri godine ranije, a koštala je blizu 385.000 KM.

Spomengaj se prostire na gotovo 13 hiljada metara kvadratnih, a čine ga zgrada s prijemnim uredom i dvoranom za ispraćaje, krematorij s prostorom za prijem i obradu tijela, paviljon za ispraćaje te groblje za kućne ljubimce s deset hiljada mjesta za ukop tijela i polaganje urni.

Klix