Pljušte žalbe zbog mobinga i nezakonitog zapošljavanja 

Konkursne procedure, neprijavljivanje radnika, mobing, korupcija, ovo su, između ostalih, najčešći razlozi zbog kojih se zaposleni ili potražioci posla u BiH obraćaju nadležnim institucijama, ukazujući na problematiku u oblasti radnog prava.

Institucija Ombudsmana za ljudska prava u BiH gotovo da je zatrpana ovakvim prijavama, a samo u 2022. godini bilo ih je skoro 200. 

Iz ove institucije za “Nezavisne novine” poručuju da se žalbe, prema definisanim zakonima, razmatraju u okviru dva odjela, a to su Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava i Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije.

“Najčešći razlozi obraćanja građana ombudsmanima su: nepravilnosti prilikom sprovođenja konkursne procedure, neprijavljivanje radnika na zavode/fondove za penzijsko i invalidsko osiguranje, uključujući i neuplaćivanje doprinosa za penzijsko, socijalno, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti”, saopštili su iz institucije Ombudsmana za ljudska prava.

Prema bazi podataka koju oni koriste, u ovoj godini zaprimljeno je ukupno 2.214 žalbi iz sedam oblasti kojima rukovode ombudsmani, a od tog broja tačno 190 žalbi odnosi se na oblast radnih odnosa.

“Institucija ombudsmana svake godine zaprimi veći broj žalbi koje se odnose na konkursne procedure gdje žalitelji ukazuju na nepravilnosti, nezakonitosti i netransparentnost u konkursnim procedurama, prijem zaposlenika za koje žalitelji smatraju da ne ispunjavaju uslove radnog mjesta, prijave nepotizma i korupcije u smislu zapošljavanja srodnika, nemogućnosti korištenja pravnih lijekova nakon okončanja konkursnih procedura”, kazali su za “Nezavisne”.

Na pitanje da li je ova institucija reagovala po navedenim prijavama i šta je konkretno preduzeto, rečeno nam je da, kada su u pitanju konkursne procedure, Ombudsman za ljudska prava sprovodi istražne postupke s ciljem utvrđivanja osnovanosti žalbenih navoda te se i obraća nadležnim inspekcijama rada kako bi dobila informacije o djelovanju inspekcija i vršenju inspekcijskih nadzora u konkretnim slučajevima. 

Pune ruke posla po istom osnovu imaju i u Savezu sindikata RS. Za prvih devet mjeseci ove godine, tačnije zaključno sa 30. septembrom, zaprimljeno je čak 968 prijava radnika koji su se obratili za pravnu pomoć. U kompletnoj 2021. zabilježeno je 1.712 prijava. 

“Tako da zaista ovaj broj iz Ombudsmana za ljudska prava nije iznenađujući, a čak mislim da je to i mali broj prijava. Mi u Savezu sindikata putem besplatne pravne pomoći i ličnim putem dobijamo stalno prijave vezano za način prijema (zapošljavanja), otkaza, doprinosa, toplog obroka, regresa…”, kaže za “Nezavisne” Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS.

On ističe da je u ovoj godini u Srpskoj zaživio Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, zahvaljujući kome su se radnici “oslobodili” u smislu češćeg prijavljivanja nesavjesnih poslodavaca.

“Imamo situaciju da je izbor poslodavaca sada veći, da imamo veću potražnju radne snage, ali je i veća ponuda, pa radnici više ne žele u toj mjeri da trpe poniženja kao ranije”, pojašnjava Stanković.

Za razliku od njega, Dragan Todorović, iz Centra za ljudska prava Banjaluka, nije optimista da će broj ovakvih slučajeva smanjiti, jer je, kako kaže, stanje na tržištu rada izuzetno neizvjesno.

“Tržište rada je generalno u haosu. Mislim da prognoze nisu dobre i da će situacija u budućnosti biti još gora, odnosno, radnici će indirektno biti primorani da trpe još veća kršenja prava, mobing ili druge stvari, a sve u smislu da bi zadržali posao, jer je neizvjesnost koja trenutno vlada u Evropi nešto što ih sprečava da lako promijene posao. I upravo zbog toga, nažalost, smatram da će biti spremni i da trpe teža kršenja svojih prava”, istakao je Todorović.

Nezavisne novine