Plin ili gorivo? Istražili smo na šta se više isplati voziti

Pojava koronavirusa u martu 2020. godine izazvala je haos na svjetskom tržištu. Uslijed restrikcija protiv suzbijanja zaraze ekonomija je stala, a cijene osnovnih životnih namjernica nekontrolisano su krenule “u nebo”.

Posljedice tog perioda osjetimo i dan danas, a kao dodatni vjetar u leđa inflaciji javio se i rat u Ukrajini, koji traje nepuna četiri mjeseca.

Na početku pandemije jedino je cijena naftnih derivata bila i više nego popularna. Pomalo zvuči nevjerovatno da se cijena dizela u tom periodu kretala oko mizernih 1,45 KM po litru, dok je benzin bio za nijansu skuplji i njegova cijena se kretala oko 1,50 KM.

Posljedica je to ograničenog kretanja stanovništva uslijed ograničenja, zbog čega je cijena nafte na svjetskom tržištu bila rekordno niska.

U usporedbi danas, cijena se i više nego udvostručila. Litar benzina Super 98 popela se na rekordnih 3,76 KM po litru i pravo je pitanje do kada će i dalje rasti.

Ogorčeni građani su u potrazi za rješenjima kako bi koliko-toliko izašli na kraj sa ovim nedaćama. Mnogi od njih spas vide u ugradnji motora s pogonom na smjesu propan-butan, odnosno autoplin.

Ovaj postupak najviše se isplati onima koji provode dosta vremena u automobilu, odnosno onima koji godišnje prelaze nekoliko desetina kilometara.

Mnogo je više prednosti nego nedostakata ugradnje autoplina.

Osim njegove finansijske isplativosti za kratak vremenski period kao prednost ističe se i manja emisija štetnih plinova, kao i manji troškovi servisiranja vašeg limenog ljubimca.

“U zadnja dva mjeseca bilježimo znatno povećanje obima posla. Raja masovno prelaze na ovaj sistem pogona isključivo zbog finansijske prirode. Jednostavno nemaju drugog izbora. I samo vidite koje su cijene na benzinskim pumpama”, priča Darko, vlasnik servisa za ugradnju autoplina iz Istočnog Sarajeva, za portal Radiosarajevo.ba.

On napominje da cijena ugradnje autoplina ovisi o jačini vašeg motora, (od najslabijih oko 550 KM pa nadalje), ali i dodaje kako je i on jednostavno primoran podići cijene svojih usluga.

“Vjerujte da nemam izbora. Do prije godinu dana nisam ni slutio da ću biti primoran na ovaj potez”, dodaje.

Mnogi vozači koji su se odlučili na ovu varijantu potrošnje nisu zažalili, čak naprotiv.

Vozač iz Sarajeva Berin Mršo samo je jedan od mnogih koji se odlučio na ovaj potez i, kako kaže, višestruko mu se isplatilo.

“Kao neko ko dugo vremena provodi za volanom odlučio sam se na instalaciju plina u automobil pri kupnji vozila 2013. godine. Tada je kružila priča kako benzinski motori imaju mogućnost uštede implementacijom ovog sistema. Plin je tada bio takva tema, nešto slično današnjoj navali električnih skutera. Dodatno na to, jeftino se voziš, čuvaš prirodu i slične parole.

Najčešći komentar koji sam tad dobijao je “šta će ti to, voziš se u tempiranoj bombi”, ali ipak razumijem – plin je tada bio neistraženo područje i sumnjalo se na neku klasičnu šarenu lažu i odlučio sam da probam, šta bilo da bilo i nisam požalio”, priča Berin za Radiosarajevo.ba i dodaje da nije požalio.

“Usprkos tome što je trošak registracije skuplji nego ‘prosječnim’ motorima i što na federalnom nivou nemamo nikakve povlastice jer smo ekološki prihvatljivi.

Da istaknem, što se tiče servisa plinskih sistema da se oni obavljaju na određenoj kilometraži i da su vrlo rijetki slučajevi ‘crkavanja’ dijelova sistema, kao što je to slučaj sa benzinskim ili dizelskim motorima (pumpe goriva, dizne itd.) – tako da ovu tačku dodajem kao plus na tu isplativost.

Danas, umjesto onih 30 maraka – na more se putuje za 80-100.

Plin je i dalje isplativ. Sada umjesto onih 300 posto, ta cifra je sišla na nekih 20-40 posto. Naravno, postotak je i dalje veliki – ali kada imate takav pad, on je ozbiljno primijetan”, dodaje on.

Primjetno je da se vozači u gradovima se sve više okreću ekonomičnijim, pouzdanijim kao i kompaktnijim modelima auta. Odluka je na vama.

Radiosarajevo