Plenković uspio izlobirati: Predsjednica Evropskog suda u Strazburu i četvero njenih kolega prihvatili prijedlog Borjane Krišto i Monike Mijić da presudu Kovačević preispituje Veliko vijeće!

Petočlano vijeće sudija Evropskog suda za ljudska prava prihvatilo  je zahtjev bh. agentica i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto te je predmet Slaven Kovačević protiv BiH proslijedilo Velikom vijeću na razmatranje, saznaje Istraga.ba. Malo vijeće koje je odlučilo da predmet Kovačević proslijedi na preispitivanje Velikom vijeću činile su sudije iz Irske, Slovenije, Andore, Španije i Moldavije. No, ova odluka još uvijek ne znači da je ranija presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu poništena. Ona će biti na snazi sve dok Veliko vijeće ne donese drugačiju odluku.

“Predmet je 14. decembra proslijeđen Velikom vijeću na zahtjev Vlade Bosne i Hercegovine”, navedeno je na stranici Evropskog suda za ljudska prava.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatirao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, u BiH na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Presuda je donesena 29. avgusta ove godine, a za nju je glasalo šestero sudija, dok je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer.

Upravo na izdvojenom mišljenju austrijske sutkinje kadrovi HDZ-a BiH (ali i SNSD-a i Trojke) u Vijeću ministara, predvođeni Borjanom Krišto i Monikom Mijić, temeljili su svoj zahtjev za preispitivanje presude Kovačević.

“Žalba” je upućena 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine. Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina zatražila preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno  zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.

Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenost prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.

U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda koji bira preostalih četvero sudija. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.

Predsjednica ESLJP-a Siofra O’Leary je iz Irske. Ona je izabrala da u petočlanom Zboru sjede sudije iz Moldavije, Andore, Španije i Slovenije. Odluka se donosi većinom glasova. Prije šest dana, portal NAP je objavio da su hrvatski zvaničnici u saradnji sa Christianom Schmidtom mjesecima lobirali kod predsjednice ESLJP kako bi se poništio barem jedan dio presude Kovačević.

U cijelu priču, prema pisanju NAP-a, bila je uključena generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić koja po Plenkovićevim instrukcijama lobirala kod sudija ECHR.

Pejčinović Burić po instrukcijama Plenkovića nudila funkcije u institucijama Evropske unije za najmanje dvoje sudija koje bi u Evropskom sudu za ljudska prava digle ruku za “hrvatsku stvar”. Jedan od sudija kojima je to obećano je i slovenački sudija Marko Bošnjak, koji je bio član petočlanog Zbora koje je odlučilo da presuda Kovačević bude preispitivana pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava. I sama predsjednica ESLJP je imala nekoliko kontakata sa hrvatskim zvaničnicima, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Dok su hrvatski zvaničnici lobirali, zvaničnici iz BiH, osim ministra odbrane Zukana Heleza, ministra za ljudska prava za izbjeglice Sevlida Hurtića i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića nisu činili skoro ništa. Helez i Komšić su poslali pisma predsjednici Evropskog suda za ljudska prava u kojima su naveli da Monika Mijić i njene kolegice nemaju “aktivnu legitimaciju”, dok je ministar Hurtić prije dva mjeseca tražio sastanak sa predsjednicom Evropskog suda za ljudska prava. Do sastanka, međutim, nikad nije došlo. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nije poduzeo nijednu radnju glede lobiranja u samom Evropskom sudu za ljudska prava.