Pivo i brašno jeftiniji u BiH, a mlijeko i šećer u Hrvatska

Uspoređujući cijene osnovnih životnih namirnica, Hrvatska ipak u većini slučajeva ima mnogo veće cijene nego zemlje Evropske unije poput Italije, Slovenije, Austrije i Mađarske

Svakodnevni rast cijena prehrambenih i neprehrambenih artikala pogađa sve stanovnike regije. Ipak, u nešto su povoljnijoj situaciji oni koji žive u pograničnim dijelovima.

Cijene po gradovima

Naime, razlika u cijenama određenih artikala u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Srbiji je različita, zbog čega se po neke namirnice isplati preko granice.

Tako su, primjerice, trenutačno maslac i svinjsko meso značajno jeftiniji u Hrvatskoj u odnosu na BiH, dok je pivo i brašno isplativije kupovati u BiH. Uspoređujući cijene osnovnih životnih namirnica, Hrvatska pak u većini slučajeva ima mnogo veće cijene nego zemlje Evropske unije poput Italije, Slovenije, Austrije i Mađarske.

Prema posljednjim podacima Ministarstva trgovine FBiH, litra mlijeka u ovom bh. entitetu košta 2,40 KM, kilogram šećera 2,20 KM, litra ulja 4,34 KM, margarin od 500 grama 3,40 KM, kilogram brašna 1,49 KM, pivo (sve vrste) 2,60 KM, kafa od 200 grama 3,40 KM, tvrdi sir od 500 grama 9,41 KM. Cijena deset jaja porasla je na 3,60 KM, dok kilogram banana trenutačno košta 3,17 KM, a kilogram jabuka 1,86 KM. Za 100 grama mliječne čokolade trenutačno je, prema podacima Ministarstva trgovine Federacije BiH, potrebno izdvojiti 1,93 KM, a za kilogram svinjskog mesa s kosti 10,14 KM. Isti podaci govore kako je cijena kilograma hljeba 3,66 KM, a junećeg mesa bez kosti 18,57 KM.

S druge strane, u Hrvatskoj, zahvaljujući mjerama Vlade Republike Hrvatske kojima je ograničena cijena određenih proizvoda, litra mlijeka košta 1,91 KM, litra ulja 4,13 KM, kilogram šećera 2 KM, kilogram brašna 1,56 KM, kilogram svinjskog mesa s kosti 6,4 KM. Kako je vidljivo iz podataka koje je objavilo Ministarstvo trgovine Federacije BiH, razlike u prosječnim cijenama namirnica ima i među gradovima u ovom bh. entitetu, međutim, to ne znači da je neki grad jeftiniji ili skuplji od drugoga.

Prema međunarodnoj metodologiji prikupljanja cijena, a koja je u primjeni i u BiH, slijedi se načelo snimanja cijene najprodavanije marke proizvoda na svakom prodajnom mjestu. Stanovništvo u skladu sa svojom kupovnom moći, a koja je značajno različita u pojedinim gradovima u Federaciji BiH, kupuje skuplje ili jeftinije marke istog proizvoda. Za svaki pojedinačni grad se, ovisno o broju stanovnika, snima različit broj cijena istog proizvoda (npr. prehrambeni proizvodi se u Tuzli snimaju na osam mjesta snimanja, a u Mostaru na tri mjesta snimanja).

Prosječna cijena za grad se izračunava jednostavnom geometrijskom sredinom. Imajući u vidu primijenjenu metodologiju izračuna prosječnih cijena, koja podrazumijeva različit broj snimljenih cijena po pojedinim gradovima i različitu razinu cijena po pojedinim markama istog proizvoda, jasno je da se prosječne cijene izračunate na ovakav način ne mogu koristiti za međusobnu usporedbu niti na osnovi njih donositi zaključak da je neki grad skuplji ili jeftiniji od drugog – objasnili su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Blagi rast

Podaci Ministarstva govore kako je u studenome prosječna cijena kilograma riže koju su kupovali Zeničani iznosila 3,75 KM, a one za koju su se odlučivali Mostarci 6,47 KM. Isti podaci govore i kako je u Orašju prosječna cijena kilograma brašna iznosila 1,97 KM, dok je u Tuzli bila 1,34 KM. Kada je riječ o prosječnoj cijeni junećeg mesa bez kosti, ona je u Tuzli iznosila 19,75, u Mostaru 17,71 KM, a u Travniku 16,46 KM.

Inače, potrošačke cijene u novembru 2022. godine u prosjeku su pale za 0,1% u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na novembar 2021. godine bile su više za 17,6%.