Pitali smo ekonomiste kakav će efekat na domaće tržište imati dolazak Lidla i Pepca

Lidl i Pepco, dva velika evropska lanca marketa, dolaze i na tržište Bosne i Hercegovine. Ekonomiste smo pitali kakvi će biti efekti njihovog poslovanja. Smatraju da donose mnogo dobrog, ali postoje i opasnosti.

Njemački Lidl, čiji prihodi godišnje iznose desetine milijardi eura i koji ima više od 300.000 radnika, pojačava poslovne aktivnosti na bh. tržištu. U sarajevskim Halilovićima pripremaju zemljište za izgradnju prve trgovine u glavnom gradu.

Predstavnici ove kompanije, koja posluje i u Sjedinjenim Američkim Državama, prošle sedmice su razgovarali s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Stašom Košarcem (SNSD). Tom prilikom je istaknuto da namjeravaju zaposliti 2.000 ljudi.

Poljski Pepco, čiji prihodi godišnje iznose milijarde eura i koji ima više od 24.000 radnika, planira da već ove godine u Bosni i Hercegovini otvori prve trgovine.

Pozitivni efekti

Ekonomista Igor Gavran i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje pozdravljaju najavljene investicije. Saglasni su da je to pokazatelj da Bosnu i Hercegovinu smatraju sigurnom državom za ulaganje te da je to signal i drugim stranim investitorima.

“Dolazak bilo koje respektabilne strane kompanije, kao što je Lidl i moguće je Pepco, svakako znači da u našem tržištu vide potencijal, perspektivu i stabilnost. Ne bi nakon ovoliko godina ulagali da ne očekuju da će biti dovoljno novca. To je signal drugim stranim investitorima”, izjavio je Gavran.

Profesor Šunje je ukazao da će povećati konkurentnost u maloprodaji te da će to za posljedicu imati niže cijene i bolju ponudu. Osim toga, očekuje da će donijeti dobre poslovne prakse.

Negativni efekti

Gavran je upozorio na moguće negativne posljedice dolaska Lidla i Pepca.

“Negativno može biti da se fokusiraju na vlastite izvore i snabdjevače izvan Bosne i Hercegovine te da time podstaknu rast uvoza. To privremeno može biti dobro za potrošače, u smislu veće ponude i nižih cijena, ali dugoročno to ni za koga u Bosni i Hercegovini nije dobro”, konstatovao je.

Kako je obrazložio, ako na policama spomenutih marketa bude malo domaćih proizvoda, onda će se to negativno odraziti na zaposlene u domaćim kompanijama.

“Lijepo je što će zaposliti veliki broj domaćih radnika, ali postoji mogućnost da se zbog njihovog poslovanja istovremeno gase radna mjesta u domaćim trgovinama. Onda je pitanje da li će broj radnika u konačnici biti veći ili manji”, naglasio je.

Za Gavrana je ključno koliko će se prodavati domaći i strani proizvodi, a ne to da li je lanac trgovina u domaćem ili stranom vlasništvu.

“Ako bude značajno učešće domaćih proizvoda, što je npr. slučaj u Velikoj Britaniji u kojoj Lidl prodaje voće i povrće britanskih proizvođača, ako bh. proizvođači dobiju priliku, onda mogu prevladati pozitivni efekti. Manje je bitno da li su marketi u domaćem ili stranom vlasništvu od toga da li se prodaju domaći ili strani proizvodi”, mišljenja je.

Konkurentnost domaćih marketa

Tema razgovora bilo je i to koliko domaći trgovci mogu biti konkurentni velikim igračima kao što su Lidl i Pepco.

“Sigurno je da u određenim proizvodima mogu biti konkurentni. Kada je riječ o cijenama i troškovima poslovanja, naravno da veliki mogu bolje optimizirati poslovanje i da imaju nižu nabavnu cijenu gotovo svega, da imaju daleko bolju logistiku”, kazao je Gavran.

Poručio je domaćim trgovcima da im ovo treba biti podsticaj da se fokusiraju na domaće proizvode te je pozvao domaće kompanije na uvezivanje.

“Nemoguće je da budu konkurentni u stranoj robi, jer će veliki uvijek imati povoljnije nabavne cijene”, istakao je.

Profesor Šunje je ocijenio da od domaćih lanaca marketa mnogo zavisi koliko će biti konkurentni.

“Nema razloga da ne budu konkurentni. Sve će ovisiti o njihovoj produktivnosti i načinu poslovanja, menadžmentu. Dobit će veliki konkurentski pritisak, ali će krajnji potrošači imati najveće koristi”, zaključio je.

Ministar Košarac i predstavnici Lidla su razgovarali upravo o zastupljenosti bh. proizvoda. Šunje smatra da to treba uslovljavati. Kako je kazao, to se svugdje radi.

Klix.ba