Pismo zabrinutosti SBHUD-a: Izgubili smo povjerenje u izborni proces u BIH

Članovi projektne grupe “Rad za demokratiju” ispred nevladine organizacije Savez bosanskohercegovačkih udruženja iz Danske (SBHUD) aktivno su pomagali bh. građanima sa registracijom na predstojeće Lokalne izbore 2020. Ovom prilikom uočili su niz nepravilnosti na koje su odlučili skrenuti pažnju kako javnosti, tako i institucija.

Pismo u kojem su naveli nepravilnosti i zahtjeve prenosimo u nastavku.

“Nejasan nam je čitav postupak registracije i naše dosadašnje iskustvo je dovelo do toga da smo izgubili povjerenje u izborni proces u BiH. Na osnovu ispod dokumentiranih slučajeva i dodataka smo vidjeli da su, nažalost, kršena ljudska prava i jasno je prisustvo suzbijanja glasačkog prava u dijaspori.

Ispod je lista sa samo nekoliko primjera nepravilnosti:

1. Građani koji se nisu prijavili za glasanje iz odsustva na izborima 2020. godine se pojavljuju na listi kao prijavljeni i prijavljeni su da glasaju iz Srbije ili iz Hrvatske.

2. Postoje primjeri birača koji se ne pojavljuju na konačnoj listi upisanih iz dijaspore, ali koji su još u augustu i septembru 2020. godine provjerili svoje registracije i gdje je registracija bila potvrđena u registru kao odobrena.

3. Postoje primjeri odbijenih registracija sa objašnjenjem “nedostaje adresa van BiH”, ali gdje se može dokumentirati suprotno i gdje možemo dokumentirati da je obrazac ispunjen na ispravan način.

4. Primijetili smo da se veliki broj Bošnjaka iz gradova Bratunac i Bijeljina prijavio za glasanje iz Srbije, što je po nama jako upitno.

5. Postoje primjeri birača supružnika, gdje je jedan prijavljen sa prebivalištem u Švedskoj a drugi u Danskoj. Ovo je primjer da adresa birača nije ispravno registrovana. Ovo je na prvi pogled obična greška pri unošenju podataka, međutim mi počinjemo da vjerujemo da ove greške imaju posebnu svrhu, a to je umanjiti broj glasova iz dijaspore i osigurati da materijal za glasanje jednostavno ne dođe na pravo mjesto.

6. Preko 28.000 odbijenih registracija, što je malo ispod ⅓ svih glasača koji žive van BiH. Spisak odobrenih registracija objavljen je 02. oktobra 2020 godine, gdje su oni koji su željeli uložiti žalbu na odluku ili dostaviti nedostatke imali samo dva i po dana da stupe u kontakt sa CIK-om. Smatramo da tako kratak rok nije prihvatljiv, jer se provjera registracije trebala izvršiti u tako
kratkom roku.

7. Postoje desetine primjera da je nekoliko birača upisano s istim imenom i prezimenom i iz iste općine, ali su različite godine rođenja registrirane i radi se o registracijama iz različitih zemalja, kao što su Srbija i Hrvatska. Smatramo da je statistički nevjerovatno da je toliko ljudi s istim imenom i prezimenom rođeno u istoj opštini i prijavljeno da glasa u odsustvu.

8. Prema Članu 4.12 (5) bosanskohercegovačkog izbornog zakona, CIK je bio dužan kontaktirati podnosioca zahtjeva u slučaju da njegova registracija ima nepravilnosti i obavijesti istoga da izvrši ispravku u roku od dva dana od primitka obavijesti. To je učinjeno objavljivanjem biračkog spiska na zvaničnoj web stranici. Podnosioci prijava kojih nije bilo na spisku nisu proaktivno dobili obavještenje za provjeru svoje registracije. Rezultat toga je na hiljade odbijenih prijave koje su iz ovih ili onih razloga, s pravom ili pogreškom, i neće moći glasati 2020. i na taj način neće moći iskoristiti svoje demokratsko pravo (Izborni zakon).

Naši zahtjevi kao državljana Bosne i Hercegovine:

1. Na osnovu gore navedenih tačaka i primjera nepravilnosti, ocjenjujemo da postoji potreba za naknadnim ispitivanjem svih registracija, jer je prema našem iskustvu popis birača iz inostranstva pun nepravilnosti. Ne možemo prihvatiti i zanemariti zloupotrebu ličnih podataka i krađu identiteta u demokratskom društvu. Trenutno navedeni birački spisak nije validan i ne bi trebao biti korišten ukoliko nije temeljito provjeren.

2. Očekujemo da će tužilaštvo Bosne i Hercegovine ozbiljno shvatiti zloupotrebu identiteta i prekršaje tokom registracije jer dokaza je mnogo, te da mora pokrenuti istragu pred Sudom Bosne i Hercegovine. Počinioci moraju da odgovaraju za počinjene nezakonite radnje.

3. Cijenimo OSCE-ov rad iz 2018. godine, koji je zahtijevao od CIK-a da se ponaša transparentno i na taj način učini spisak birača javno dostupnim – što je CIK i objavio na svojoj web stranici. Međutim, rad CIK-a u BiH nije potpuno transparentan, kako bi se to trebalo očekivati od Centralne izborne komisije kao jedne pouzdana institucije. Potpuna transparentnost bi trebala da znači i potpun uvid u spisak svih odbijenih prijava, koji do sada nije objavljen u javnosti. Stoga tražimo od OSCE-a da pozove CIK na odgovornost za loše vođen proces i da uspostavi plan (koji će biti dostavljen javnosti) kako ne bi došlo do sličnih problema u budućnosti.

4. Očekujemo da će se uspostaviti plan koji uključuje mehanizme za spriječavanje korupcije i gore navedenih grešaka od CIK-a, zajedno s planom provedbe u periodu 2020-2022. godine – kako bi naredni izbori u 2022. godini bili sigurni i pošteđeni ovih grešaka. Očekujemo da će se uključiti i druge institucije i zapažanja međunarodnih observatora iz OSCE-a – te uspostaviti proces koji će biti predstavljen javnosti.

5. Očekujemo detaljno ispitivanje trenutnih zaposlenika u CIK-u i strožiji postupak zapošljavanja.

6. I najvažnije – očekujemo da se postupak registracije izvan Bosne i Hercegovine preispita i učini efikasnijim i omogući registracija putem web stranice. Očekujemo da se ubuduće omogući elektronska registracija sa sigurnim digitalnim potpisom, koja će eliminirati potrebu za skeniranjem i spriječiti krađu identiteta.”

Pismo je poslano na adrese OSCE-a, Ambasade BiH u Washingtonu, Ambasadi SAD-a u Sarajevu, Ambasadi Velike Britanije u Sarajevu, Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Tužilaštvu BiH, UN-u, Ambasadama BiH u Danskoj, Australiji, Austriji, Belgiji, Kanadi, Norveškoj, Njemačkoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji, kao i medijima.

MojaBiH