Piromanima se daju male kazne zatvora, treba li država stati u zaštitu svoje šume?

S dolaskom ljepšeg vremena, učestali su požari širom Bosne i Hercegovine. Provjeravali smo ko uglavnom izaziva požare i kakva je kaznena politika.

Na području ZDK od početka godine registrovano je 20 šumskih i požara na otvorenom, što predstavlja značajan porast u odnosu na isti period prošle godine, upozoravaju iz Kantonalne uprave civilne zaštite. Vatrogasne jedinice ovom kantonu u posljednjih sedam dana imale su pune ruke posla, a zbog požara niskog rastinja početkom sedmice bio je obustavljen saobraćaj na najprometnijoj saobraćajnici u državi, na magistralnom putu M-17 kod Zenice.

“U ovom trenutku ne znam ni ja šta više uraditi, znači idemo sa apelima, sa javnim obavještavanjima medijima, na portalima raznim, dokle više, a savjest građana, znači nemaju savjesti za okolinu, za čist zrak, znači uništavaju sve što se može uništiti”, navodi komandir PVJ Kakanj Samir Šahinović.

U prva tri mjeseca ove godine, na području Zeničko-dobojskog kantona zbog pričinjene materijalne štete usljed požara u sedamnaest slučajeva zatažen je angažman uviđajnih ekipa i provođenje istrage Uprave policije MUP-a ZDK.

“U većini slučajeva ovi požari su izazavani djelovanjem ljudskog faktora i u onim slučajevima u kojima se utvrdi odgovornost određenih lica, da su izazvali požare, bilo da se radi o namjernom ili nenamjernom izazivanju požara, protiv istih će biti kantonalnom tužilaštvu dostavljeni izvještaji o krivičnom djelu”, ističe portparol Uprave policije MUP-a ZDK Samir Valentić.

Da bi prevenirali sve učestalije pojave šumskih i požara na otvorenom, Općinsko vijeće Kakanj prvo je u ZDK, a među prvima i na području Federacije, donijelo odluku o zabrani paljenja korova i niskog rastinja bez prethodne prijave nadležnoj općinskoj službi.

“Mi smo donijeli odluku gdje zapravo zabranjujemo paljevine, nekontrolisane prije svega. Može se dozvoliti određeno paljenje, ali kontrolisano, da se ljudi koji imaju voćnjake i slično trebaju javiti u nadležnu službu, od njih dobiti rješenje i doći osoba koja će iskontrolisati šta se zapravo radi”, pojašnjava načelnik Opštine Kakanj Mirnes Bajtarević.

Navedena odluka u Kaknju nije donijela željene rezultate, poručuju iz Općine i naglašavaju da je najefikasiji način borbe protiv izazivanja šumskih požara pooštravanje kaznene politike i bolja saradnja struktura civilne zaštite sa istražnim organima.

“Sankcije su različite u zavisnosti od pravne kvalifikacije ovog krivičnog djela, ukoliko se radi o izazivanju šumskog požara, krivični zakon Federacije BiH propisuje kaznu zatvora u trajanju od jedne do 8 godina, ukoliko je ovaj požar izazvan nehatom, predviđena je kazna zatvora, odnosno novčana kazna ili kazna zatvora do 2 godine”, navodi Valentić.

Istim zakonom u Federaciji, u zavisnosti od materijalne štete i ugroženosti ljudskih života, propisana je kazna zatvora u trajanju do 12 godina. I u Republici Srpskoj na snazi su strogi zakoni zbog izazivanja požara, a onaj ko izazove požar može biti osuđen na desetogodišnju zatvorsku kaznu u zavisnosti od pričinjene štete. Nešto blaže kazne predviđene su Krivičnim zakonom Brčko Distrikta. Najstrožija kazna za ugrožavanje sigurnosti izazivanjem požara predviđa petogodišnji zatvor, piše BHRT.