Pečat kao sveto pismo: Šta BiH može naučiti od Estonije koja je 99% digitalizirana?

“Fali ti jedan papir”, postala je kultna šala u našoj zemlji. Nažalost to je i istina u praksi. Brojna birokratija odlikuje sve administrativne poslove u našoj zemlji počevši od rođenja djeteta.

Za upis novorođenčeta u BiH roditelji trebaju izvod iz matične knjige vjenčanih roditelja, uvjerenje o državljanstvu roditelja, ličnu/osobnu kartu roditelja i obavijest o evidenciji prebivališta roditelja.

Da je sistem digitalno uvezan roditelji ne bi trebali prikupljati papire. Tako je u Estoniji, zemlji koja je 99% digitalizirana, a površinski manja od BiH.

“U Estoniji se upis novorođenčeta vrši automatski. Veliki dio mladog stanovništva je, nažalost, van Bosne i Hercegovine. Kada im se rodi dijete u inostranstvu, oni moraju maksuz doći u BiH kako bi upisali svoje dijete. U Estoniji su riješili taj problem tako što su sve administracije povezane međusobno i njihov je posao da riješe sve oko papirologije, a do roditelja je samo da provjere informacije da li su tačne. Mimo upisa novorođenčeta, sve ostale aktivnosti u vezi administracije se rješavaju digitalno odnosno online”, kazao je za Akta.ba Elvis Šabić, student informacionih tehnologija.

Druga velika prednost jesu estonske lične karte. Ličnu kartu, vozačku dozvolu, zdravstvenu karticu, pa čak i kartice za popust u supermarketima, možete pronaći u jednoj karti.

Pečat kao sveto pismo

Iako je pandemija ubrzala digitalnu transformaciju u našoj zemlji nivo digitalizacije je još uvijek prilično nizak.

“Ima mnogo polja gdje se mora popraviti nivo digitalizacije. Nije nemoguće, ali će inzistirati veliki rad ka digitalizaciji u našoj zemlji”, smatra Šabić.

Najprije moramo zaposliti sposobne ljude u administraciji.

“Iz iskustva znam da veliki problem u realizaciji obične web stranice za općine stvaraju radnici administracije koji su navikli 20+ godina na jedno te isto u njihovom radu. Pečat im je kao sveto pismo. Nije problem ako neko radi duži vremenski period u administraciji, problem je kada ne shvata i ne želi da se primijene nove lakše metode za administraciju koje će olakšati život građanima”, istakao je student informacionih tehnologija.

Estonija nam treba služiti kao primjer dobre prakse

Glavni problem u bh društvu po njemu je negativan mentalitet.

“Najbolji primjer nam upravo služi Estonija. Estonija je bila u sastavu Sovjetskog saveza sve do njegovog raspada 90ih. Ona nije velika zemlja ni po površini, ni po broju stanovnika.  Manja je od BiH po površini, a ima čak 3 puta manje stanovnika od BiH. Dakle, mi ne pričamo o nekoj velesili, odnosno o velikoj državi”, ističe Šabić.

Estonija nam može služiti kao primjer da se možemo itekako razviti u kratkom periodu, bez obzira na prošlost.

“Samo jedna stvar je ključna za razvijanje zemlje – sposobni i pošteni ljudi u administraciji/politici koji će slušati stručnjake iz različitih oblasti i to primjenjivati. Estonija nam služi kao primjer kako jedna socijalistička/komunistička nerazvijena zemlja može za 30 godina se potpuno promijeniti na bolje”, poručio je Elvis.

Iako mladi stručnjaci sve više odlaze u razvijene zemlje značajan broj njih ostaje u našoj zemlji zato njihov odlazak nije prepreka za digitalizaciju.

“Istina je da veliki broj ljudi, naročito mladih, napušta BiH. Međutim, bitno je napomenuti da ima i velik broj mladih, posebno IT stručnjaka, koji ne planiraju napustiti BiH. Samo moj fakultet godišnje donese na stotine novih IT stručnjaka/programera na tržište, velik broj njih ostaje u BiH. S tim u vezi, nemamo problem. Kao što sam rekao u ranijem odgovoru, najveći problem u digitalizaciji u BiH stvaraju radnici u administraciji kojima nije u interes bilo kakva pozitivna promjena i na taj način tjeraju sposobne ljude/IT stručnjake da rade uglavnom za strane firme, a da rad sa administracijom u širokom luku izbjegavaju”, zaključio je Šabić.

Akta.ba