Pad Njemačke odrazit će se i na bh. ekonomiju: Slijedi novi šok i za BiH

Prema podacima Zavoda za statistiku Destatis, njemačka ekonomija je u prvom kvartalu ove godine pala za 0,3 posto u odnosu na prethodni. Zabilježen je i pad BDP-a. Ekonomski analitičari pojašnjavaju da ekonomski razvoj Njemačke koči pad privatne potrošnje, a negativan trend u posljednja dva kartala vide kao najavu recesije, scenarija kojeg su se mnogi pribojavali. 

Očekivani podaci

Ekonomski analitičar i član Udruženja ekonomista RS – SWOT Aleksandar Ljuboja smatra da su ovakvi podaci očekivani, ali da najgore tek slijedi. Pad ekonomije Njemačke, kao jednog od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH, itekako će se odraziti i na situaciju kod nas. Pojašnjava da inflacija u Njemačkoj nije zaustavljena na planiranih 2-3, već je i sada na oko 6 posto, te da su nevolje počele s pandemijom.

– Onda slijedi novi šok zbog problema s energentima, a javljaju se i špekulanti koji su iskoristili situaciju da ostvare ekstraprofit. Isto se dešava i s hranom i nastaje jedan slom svih do sada poznatih ekonomskih teorija. Jedna od njih bila je da ekonomska kriza dolazi svakih deset godina, ali sada svake godine imamo krizu. Posljedice su smanjenje obima proizvodnje, pucanje lanaca snabdijevanja, promjene u načinu funkcionisanja stanovništva, dolazi do pada vrijednosti zarada i povećanja cijena svih roba – dodao je Ljuboja.

Ljuboja: Najgore tek slijedi. Printscreen

Pokazatelji Destatisa još nisu toliko zabrinjavajući kakvi će biti u drugom i trećem kvartalu ove godine, kaže Ljuboja, koji očekuje rast broja siromašnih, daljnji pad njemačke ekonomije i smanjenje uvoza.

Sretne okolnosti

Sretnim okolnostima smatra činjenicu da imamo dovoljno struje, drveta, što cijene nafte padaju i što su, kada je o hrani riječ, naši strateški partneri Srbija i Hrvatska, koje će se naći u istoj situaciji.

Međutim, pad izvoza neizbježno vodi ka gubitku radnih mjesta i ukupnog obima proizvodnje u BiH.

– Zabrinjavajuće je to što se dešava u zemljama zapadne Evrope, a mi nemamo mnogo uticaja. Možda bismo mogli da u pojedinim segmentima prestanemo poštovati međunarodne sporazume i zaštitimo domaću proizvodnju, poljoprivredu, da našu robu plasiramo samima sebi, ali uz adekvatne cijene i kvalitet koje bi poštovali domaći proizvođači. Ogromne količine novca šaljemo u inostranstvo za vodu i nešto što možemo sami proizvoditi – istakao je Ljuboja.

Zavisi i od žetve

Mnogo toga će zavisiti i od ovogodišnje žetve i kako će se vremenski uvjeti odraziti na proizvodnju, ne samo kod nas već i u bliskom okruženju, koje nam je vrlo bitno, smatra Ljuboja.

– Ako padavine budu imale jako negativan uticaj, onda ćemo zaista imati problema – zaključio je Ljuboja.

Sistemom spojenih posuda, BiH će doživjeti jedan udar kad je u pitanju izvoz, istakao je Ljuboja.