Ovi gradovi u BiH su pred ekološkom katastrofom

Ulice Banjaluke, Laktaša, Gradiške, Srbca, Prnjavora, Kneževa, Čelinca i Kotor Varoši uskoro bi mogle biti zatrpane smećem ukoliko hitno predstavnici ovih gradova i opština ne postignu sporazum sa banjalučkom „Čistoćom“ oko regionalne deponije u Ramićima.

Banjalučka “Čistoća” zatražila je od preduzeća “DEPOT” koji upravlja regionalnom deponijom u Ramićima da je bez odlaganja uvede u posjed na 280 dunuma zemljišta koje im prema važećem rješenju Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove pripada.

U dopisu „Čistoće“ koji su pored DEPOT-a dobili i predsjednik skupštine grada i gradonačelnik Banjaluke se navodi da “DEPOT” bespravno i bez saglasnosti u posjedu drži imovinu koja pripada njima.

„Na osnovu zahtjeva o stvarnim pravima zahtjevamo da nam predmetne nepokretnosti predate u posjed bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema ovog poziva. U protivnom bićemo prinuđeni da sudskim putem tražimo zaštitu svojih vlasničkih prava”, navodi se u zahtjevu “Čistoće”, u koji je portal CAPITAL imao uvid.

To rješenje iz 2020. godine su grad Banjaluka, DEPOT i Pravobranilaštvo Republike Srpske pokušali da ospore, ali bezuspješno.

Iz DEPOT-a su se danas oglasili saopštenjem gdje ocjenjuju kako je riječ o otimanju zemljišta koje je prema njihovim tvrdnjama kupljeno od grada 2005. godine za 2,66 miliona maraka.

Sve se prema njihovim tvrdnjama radi u dogovoru RUGIP-a i “Čistoće”.

“Da je akcija sinhronizovana najbolje pokazuje činjenica da je desetak dana prije uknjižbe, uprava DEPOT-a bila obaviještena da “Čistoća” obustavlja plaćanje odlaganja komunalnog otpada”, saopštili su oni i naveli kako im “Čistoća” po to osnovu duguje 590.000 KM.

Da stvar po njih bude gora, kažu kako se “Čistoća” upisala i kao vlasnik građevinskih objekata i infrastrukture koje je “Depot” gradio i plaćao iz kredita Svjetske banke.

Dodaju kako su od Vrhovnog suda tražili vanredno preispitivanje presude te da RUGIP do tada nije smio da vrši promjene upisa prava na zemljištu.

Kompletno saopštenje možete pogledati OVDJE.

Inače, prema saznanjima CAPITAL–a uprava DEPOT-a ne planira “Čistoću” da uvede u posjed dok se o tome ne izjasni gradonačelnik Banjaluke i skupština grada.

Iz Gradske uprave poručuju kako su na strani uprave “DEPOT-a”, te da neće udovoljiti zahtjevu “Čistoće”.

“Naši pravnici su dobili zadatak da prouče koje sve pravne lijekove možemo preduzeti. Riječ je o velikom predmetu, a nemamo svu dokumentaciju. U svakom slučaju, sigurno je da zahtjev i rok od 30 dana nećemo ispoštovati jer smatramo da ta imovina ne pripada “Čistoći””, kazao je gradski menadžer Bojan Kresojević.

Dragan Milanović, šef kluba odbornika PDP-a u gradskoj skupštini smatra kako bi o ovoj temi trebalo da se razgovara na skupštini.

“Svakako da bi ovo mogla biti tema na jednoj od redovnih ili posebnih sjednica, jer je riječ o velikom potencijalnom problemu koji se mora rješavati, kao i brojni drugi koji su naslijeđeni iz prethodnog perioda”, kazao je on.