Ova bolest srca je najčešći uzrok smrti

Najčešći uzrok smrti u općoj populaciji, a samim time i među srčanim bolestima, je ishemijska bolest srca. To je stanje karakterizirano smanjenim protokom krvi kroz srčane krvne žile, najčešće zbog ateroskleroze, što dovodi do smanjene dotoka kiseonika i hranjivih tvari u srce te oštećenja srčanog mišića, a samim time i funkcije srca.

Rizični faktori
Među rizične faktore, za koje je utvrđena povezanost s većom učestalosti razvoja srčanih oboljenja, ubrajaju se: muški pol, dob iznad 45 godina, prisutnost srčanih bolesti u obitelji, pušenje, šećerna bolest, povišeni krvni pritisak, poremećaji masnoća u krvi, pretilost-gojaznost te smanjena fizička aktivnost. Među njima, pol, dob i porodična anamneza ubrajaju se u nepromjenjive faktore rizika, a na druge možemo preventivno djelovati.

Prevencija bolesti srca
Pod pojmom prevencije bolesti srca podrazumijevamo sve postupke koje činimo da spriječimo pojavu bolesti. Pušenje, povišeni krvni tlak i poremećaji masnoća ubrajaju se među najvažnije rizične faktore za razvoj bolesti srca na koje možemo utjecati. Zbog toga su prestanak pušenja, kontrola povišenog krvnog tlaka i poremećaja masnoća važan korak u zaštiti od srčanih oboljenja.

00:00/01:01

Rolls-Royce Cullinan Series II and Rolls-Royce Black Badge Cullinan Series II

Truvid

Read Article

Angina Pectoris
Angina pektoris nije jednostavno oboljenje. Ona predstavlja klinički sindrom, koji karakteriše skup simptoma od kojih se, kao najdominantniji, izdvaja bol u predjelu iza grudne kosti. Bol nastaje zbog ishemijskog miokarda, odnosno nedovoljne snabdjevenosti srčanog mišića krvlju. A do nje, opet, dolazi najčešće zbog postojanja ateroskleroze, degenerativnog oboljenja krvnih sudova, zbog kojeg se u zidu krvnog suda sakupljaju masnoće, kalcijum i vezivno tkivo. Sve to sužava otvor krvnog suda, stvarajući uslove za pojavu bolesti.
– Krv ne pritiče normalno, zbog čega srce počinje da pati jer nema dovoljno kiseonika, što dovodi do stvaranja kiselih produkata, koji nadražuju nervne završetke u srčanom mišiću, a mi to osjećamo kao bol. U tom slučaju treba obratiti pažnju na način neposrednog izazivanja bola, kvalitet bola, lokalizaciju njegove pojave i dužinu trajanja.

Kada se anginozni bol najčešće pojavljuje?
– Najčešće se pojavljuje pri naporu, na hladnoći, pri uzbuđenju, poslije obroka i poslije cigarete. Odnosno, u svim onim situacijama kada se povećava naglo potreba za kiseonikom, a suženje krvnog suda je takvo da ne dozvoljava normalan dotok krvi. Tipičan anginozni bol je širok, tup, a bolesnik ga doživljava kao stezanje, pritiskanje, žarenje. Takođe, prisutan je i osjećaj nelagode i tjeskobe.
– Bol se obično lokalizuje u sredini grudi, srednjem i gornjem dijelu grudne kosti. Ponekad se širi lijevo ili desno od grudne kosti. Difuzan je i širok od jednog do dva dlana. Nekada može da se širi i u vrat, donju vilicu, oba ramena, mada češće u lijevu unutrašnju stranu nadlaktice i podlaktice. Nekada može da bude zahvaćena i desna ruka, kao i leđni dio među lopaticama. Ukoliko je simptomatologija ovakva, u 90 odsto slučajeva radi se o angini pektoris. Prilikom javljanja, bol se postepeno pojačava, i traje od 1 do 20 minuta. Prestaje ili u odmoru, ili poslije uzimanja nitroglicerina koji širi arterije i vene, pomažući srcu da smanji opterećenje prilikom ispumpavanja krvi. Kvalitet i učestalost bola zavisi od kliničke forme oboljenja, odnosno od karakteristika ateroskleroze.

Podjednak rizik i za žene i muškarce
Istu šansu da obole od angine pektoris imaju i žene i muškarci. Do menopauze pripadnice slabijeg pola zaštićene su hormonima, nakon čega se taj rizik izjednačuje. Nervozne osobe, izložene stresu, sklonije su pojavi srčanih oboljenja. Posebno su predisponirane i osobe sa porodičnim genetskim opterećenjem. To znači da su svi kandidati da obole od angine pektoris, ili nekog drugog srčanog oboljenja, ukoliko su u porodici imali muškarca koji je od iste bolesti obolio prije 50, a žena prije 55. godine. Nekada to ne mora da bude direktna veza sa roditelja na djecu, već se sa preskokom javlja i kod unuka.

Infarkt miokarda
Infarktom miokarda nazivamo propadanje ćelija srčanog mišića uzrokovano naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne žile srca. Drugim riječima, infarkt miokarda spada u koronarnu bolest koja je klinički sindrom uzrokovan suženjem ili začepljenjem koronarnih krvnih arterija koje opskrbljuju srčani mišić krvlju, što dovodi do neravnoteže između snabdjevanja i potrebe srčanog mišića za krvlju.
Koronarna bolest srca odnosno infarkt miokarda, kao njezina akutna komplikacija, glavni je uzročnik smrti pacijenata diljem svijeta. Prema podacima SAD-a, ondje svake minute od koronarne bolesti umire jedan čovjek.
Do 55. godine života infarkt miokarda je za pet do šest puta češći u muškaraca, do 75. godine ta se razlika smanjuje na dva i pol puta. Poslije toga, u starijoj dobi, od infarkta češće obolijevaju žene.
Epidemiološka ispitivanja su pokazala da je infarkt miokarda tri puta češći u pušača, da povećan  holesterol odnosno masne supstance u krvi, povećavaju rizik od infarkta miokarda za 3,8 puta, da hipertoničari, odnosno ljudi sa povišenim pritiskom, od infarkta miokarda obolijevaju četiri do osam puta češće, i da je koronarna bolest osam puta češća u dijabetičara, odnosno u ljudi sa povišenim vrijednostima šećera u krvi, nego u odnosu na normalne vrijednosti šećera u krvi. Naročito veliki rizični faktori su hiperglikemija – povišenje šećera u krvi, hipertenzija – povišeni tlak, hiperlipoproteinemija – povišene vrijednosti masnih supstanci u krvi, i pretilost-gojaznost, udruženi zajedno sa inzulinskom rezistencijom, čine metabolički sindrom ili sindrom X koji je jako povezan sa ubrzanim razvojem aterosklerotskih promjena na krvnim arterijama.

Dijagnostika
Svaki pregled započinje anamnezom, iz koje ljekar dobiva podatke o simptomima bolesti, rizičnim faktorima te prisutnosti sličnih oboljenja u porodici. Zatim slijedi fizikalni pregled bolesnika koji uključuje slušanje srca stetoskopom te mjerenje tlaka. Dodatne pretrage mogu uključivati vađenje krvi, mjerenje električne aktivnosti srca EKG-om, rendgen srca i pluća, UZV srca, ergometriju, holter itd. Osnovne nalaze obavlja ljekar porodične medicine, a ukoliko postoji potreba, treba ukjučiti i internistu i kardiologa.

Liječenje
Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija. U liječenju bolesti srca koriste se mnogi lijekovi, a neki od njih su: lijekovi za snižavanje krvnog pritiska, lijekovi za liječenje poremećaja masnoća, diuretici, acetilsalicilna kiselina (Andol), antiaritmici itd.
Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija, koja uključuje ugrađivanje stenta u srčane krvne arterije (osigurava ponovnu prohodnost krvne arterije) i kardiohirurške zahvate kao što su ugradnja bypassa, pacemakera te možda čak i transplantacija srca.
Planet zdravja BH ima personalan pristup prema svakom pacijentu koji ima ishemijsku bolest srca bilo da se radi o angini pectoris ili infarktu miokarda. Pregledom zvanim termoregulacija utvrđujemo stanje metabolizma oboljelog, a što je najvažnije utvrđujemo uzrok ishemijske bolesti srca koji je također prisutan kod velikog broja oboljenja kao popratna pojava kao što su dijabetes, srčana insuficijencija – zatajenje, povećan arterijski pritisak i sl. Nakon utvrđivanja uzroka dajemo savjet na tri nivoa i to ishrana, koja je najvažniji aspekt naročito kod pacijenata koji su imali infarkt miokarda. Za te pacijente je vrlo važno da znaju šta ne treba da jedu u periodu rehabilitacije. Potom dajemo hladno cijeđena ulja koja povećavaju dotok krvi u srčani mišić. Na kraju idemo sa tretmanom limfe koji će potpuno uspostaviti balans tijela oboljelog pacijenta. Do ponovnog susreta, ostanite zdravi i nasmijani, i posvetite više pažnje uzrocima svog eventualnog oboljenja, a ne posljedicama.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE