Ostvaruju li se predviđanja: Bošnjacima zakon koji brani negiranje genocida, Hrvatima izborni zakon, a Srbima imovina

Priča koja je bila aktuelna krajem prošle godine, u jeku krize koju je proizvodio Milorad Dodik i u jeku pokušaja pregovora o izbornom zakonu, pojavila se ideja kako će međunarodna zajednica u BiH smiriti situaciju zadovoljavanjem sve tri strane.

Izmjene krivičnog zakona kojima se brani negiranje genocida i drugih ratnih zločina, a koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko sredinom 2021. godine mnogi su ocijenili kao ustupak Bošnjacima. Posebno nakon reakcija iz entiteta Republika Srpska, ali i reakcija iz HDZ-a o tome kako je nametanje takve odluke štetno, počeo se stvarati narativ da je međunarodna zajednica uslišila samo zahtjeve Bošnjaka.

Naravno, takve poruke su problematične iz više uglova, a primarno jer se nametanje jednog takvog zakona tumačilo kao politička i stranačka odluka, a ne kao civilizacijsko pitanje.

Paralelno i Srbi i Hrvati su imali svoje zahtjeve. Primarni zahtjev HDZ-a je bila izmjena izbornog zakona, dok je vlast u RS-u išla u krajnje secesionističkom pravcu usvajajući zakone i zaključke kojima su podrivali državu i prijetili osnivanjem paralelnih institucija. Ipak, jedan od najvažnijih zahtjeva vlasti u tom entitetu jeste kontrola nad imovinom.

Naime, vlast u RS-u ne prihvata ni odluke Ustavnog suda i traži da imovina BiH koja se nalazi na području RS-a bude entitetska imovina.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je u izbornoj noći nametnuo izmjene izbornog zakona i Ustava FBiH, a sve analize i tumačenja, kao i reakcije idu u prilog činjenici da je Schmidt suštinski udovoljio zahtjevima HDZ-a. Ključna odluka se odnosi na način popunjavanja i donošenja odluka u Domu naroda FBiH, a izračun o podjeli mandata po kantonima govori da će HDZ imati apsolutnu i nedodirljivu kontrolu u Klubu Hrvata u spomenutom domu.

Prema tome već su ispunjene dvije stavke iz onih ranih predviđanja o tome čemu vode ideje za rješavanje političke krize u BiH.

Preostalo je još pitanje imovine. A upravo tim povodom nedavno se javio visoki predstavnik koji je najavio kako će se uskoro pozabaviti i pitanjem državne imovine.

“Kada je riječ o državnoj imovini, uskoro ćete od mene čuti sveobuhvatno neke stvari koje će se odnositi i na Republiku Srpsku. Dakle, ono što je važno jeste pravednost, a ona se orijentira ka građanima RS-a, a ne prema sadašnjim i budućim članovima Predsjedništva BiH”, pojasnio je Schmidt.

U kojem pravcu će ići Schmidtova odluka o državnoj imovini zna samo on, ali je tok događaja u prethodnih godinu i po pokazao da međunarodna zajednica probleme rješava tako što udovoljava najčešćim zahtjevima vodećih stranaka, “lomljenjem preko koljena”, bez rješavanja suštinskih problema i uz brojna otvorena pitanja koja potencijalno vode ka diskriminaciji.

Klix.ba