Ostaci izmeta naučnicima otkrili čime su se hranili graditelji Stonehengea

Izmet pronađen na mjestu prahistorijskog sela u blizini Stonehenga otkrio je čime su se stanovnici ovog mjesta, vjerovatni graditelji, poznate kamene strukture hranili.

Nekoliko komada fosiliziranog izmeta, kojeg naučnici nazivaju koprolitima, iskopano je iz gomile otpada u naselju poznatom kao Durrington Walls, samo 2,8 kilometara od Stonehengea. Selo je datirano oko 2.500 godina prije nove ere, kada je izgrađen veći dio impozantne spomenike u jugozapadnoj Engleskoj.

U pet komada izmeta, od jednog čovjeka i četiri psa, pronađena su jaja parazitskih crva. Postojanje ovih vrsta crva ukazuje da je osoba jela sirova ili nedovoljno skuhana pluća ili jetru već zaražene životinje. Prema studiji najvjerovatnije se radilo o govedu.

Međutim, kosti iskopane iz gomile smeća sugerirale su da goveda nisu bila najčešće konzumirana životinja. Oko 90 posto od 38.000 otkopanih kostiju bilo je od svinja i 10 posto od goveda.

Stonehenge je napravljen od dvije vrste kamena: većeg kamena sarsen i manjih monolita bluestonea iz Walesa, koji su prvi podignuti. Arheolozi vjeruju da su Durringtons Wallsu živjeli ljudi koji su izgradili drugu fazu spomenika, kada su podignuti odmah prepoznatljivi trilitoni, dva okomita kamena na vrhu s trećim horizontalnim kamenom.

Smatra se da je selo i mjesto gdje su se održavale mnoge gozbe, što otkrivaju ulomci keramike i ogroman broj životinjskih kostiju pronađenih tamo. Međutim, malo je dokaza koji upućuju na to da su ljudi živjeli ili jeli u samom Stonehengeu, prenosi CNN.