Osigurati zakonsku zaštitu močvarnih područja u BiH

Bosna i Hercegovina je bogatija za još 13 močvarnih područja od međunarodnog značaja za ptice, a niti jedno nema zakonsku zaštitu, upozoravaju iz Ornitološkog društva “Naše ptice” u povodu Svjetskog dana močvarnih staništa (World Wetlands Day), koji se obilježava od 1997 godine, svakog 2. februara.

– Na ovaj dan je 1971 godine u iranskom gradu Ramsaru usvojena Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja, zbog činjenice da močvarna područja predstavljaju regulatore režima vode, mjesta sa posebno visokim stepenom raznolikosti flore i faune, i mjesta sa visokom ekonomskom, kulturnom, naučnom i rekreacionom vrijednosti, a da bi se spriječilo sve veće ugrožavanje i gubitak močvarnih područja, kojih je od 1900. godine u svijetu nestalo preko 60 posto – navode iz Društva “Naše ptice” u saopćenju za javnost.

Prema podacima organizacije BirdLife International, procjenjuje se da godišnje oko pet milijardi ptica tokom proljetne i jesenske migracije prelijeće prostor između Evrope i Afrike, koristeći tzv. Jadranski migratorni put (Adriatic Flyway), koji vodi preko Balkanskog poluotoka i Jadranskog mora.

Kako se u saopćenju navodi, Bosna i Hercegovina se nalazi na ovom migratornom putu, i njena močvarna područja predstavljaju veoma značajna mjesta za odmor i ishranu stotinama hiljada ptica močvarica tokom migracija.

– Tri područja u Bosni i Hercegovini su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja: Hutovo blato (2001), Bardača (2007) i Livanjsko polje (2008), a svi oni imaju i status područja od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Area – IBA), zbog velikog broja ptica koje se na njima gnijezde ili zadržavaju tokom seobe i zimovanja – navodi se.

Na osnovu istraživanja koje su u proteklih 10 godina vršili članovi Ornitološkog društva “Naše ptice”, BirdLife International dodijelio je oznaku IBA za još 13 područja, na kojima se nalaze povremena ili stalna močarna staništa: Duvanjsko polje, Gatačko polje, Glamočko polje, Kupreško polje, Lušci polje, Mostarsko blato, Nevesinjsko polje, Podašničko polje, Popovo polje, i kompleksi Vukovsko-Ravanjsko polje, Dabarsko-Fatničko polje, Petrovačka polja i Grahovska polja.

Osim Parka prirode Hutovo blato, niti jedna močvara od međunarodnog značaja u Bosni i Hercegovini, i niti jedno od novoproglašenih područja od međunarodnog značaja za ptice, nije obuhvaćeno nekom kategorijom zaštite i saglasno tome nema plan upravljanja.

Kao posljedica toga, aktivnosti kao što su eksploatacija treseta, koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode i različitih polutanata, uništavanje vodene vegetacije, koja služi kao skrovište i izvor hrane velikom broju životinja, formiranje monokulturnih zasada, požari i krivolov zaštićenih vrsta često se bilježe na terenu.

Bosna i Hercegovina je jedina od država bivše Jugoslavije koja nije potpisnica Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), što značajno otežava zaštitu migratornih vrsta ptica, a istovremeno šalje lošu sliku i umanjuje značaj napora koji se ulažu da bi se problem zaštite migratornih vrsta i njihovih staništa sveo na najmanju moguću mjeru, navodi se u saopćenju.