Oprema skupa, život nije: Za pojedne poslodavce zaštita na radu je veliki trošak

“Radnik pao sa 17 metara visine”, “Nova nesreća na gradilištu u bh. gradu”, “Jedan rudar smrtno stradao, drugi povrijeđen u rudniku u BiH”… Ovo su česti naslovi koje možemo pročitati, jer se prema mišljenju struke zaštiti na radu u Bosni i Hercegovini još ne posvećuje dovoljna pažnja, što za posljedicu donosi česte nesreće. U prilog tome govore i podaci Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Neodgovorni poslodavci

Dovoljno je spomenuti da je samo na osnovu prikupljenih podataka o izvršenim uviđajima nesreća na radu za 2023. godinu dostavljenih od kantonalnih inspektora u FBiH evidentirano 345 povreda na radu, od čega je 11 povreda na radu bilo sa smrtnim ishodom, a 334 povrede su kvalifikovane i evidentirane kao teže.

– Napominjemo da su navedeni podaci relativni, imajući u vidu da pojedini kantoni ne dostavljaju uredno tražene podatke, te da poslodavci u svim slučajevima ne prijavljuju nesreće na radu, kažu za Oslobođenje iz FUZIP-a.

Rijetko je koji poslodavac odgovarao za smrt svog radnika, uvijek je to maksimalno do godinu, jer se izvuče novčanom kaznom, ističe Halilović

Najveći broj povreda na radu u 2023. je, navode, zabilježen u oblastima građevinarstva (privremena radilišta), proizvodnje i obrade metala i uglavnom su posljedica neprovođenja propisanih mjera zaštite na radu, neobučenosti radnika iz ove oblasti, nekorištenja ličnih zaštitnih sredstava i opreme, kao i neprimjenjivanja odredbi tehničkih propisa i standarda. Ovakvom stanju, tvrde, u značajnoj mjeri doprinose i neodgovorni poslodavci koji ne poštuju zakonska rješenja, a također i činjenica da se zaštita na radu od pojedinih poslodavaca percipira kao veliki trošak, zbog čega je nužno donošenje podzakonskih akata kojim bi se ova oblast dodatno regulirala.

U 2023. federalni inspektori rada za oblast zaštite na radu (dva inspektora) izvršili su 92 neposredna inspekcijska nadzora, uključujući i kontrolne nadzore koji su se odnosili na kontrolu izvršenja rješenja.

– Napominjemo da se ovdje radi o složenim inspekcijskim nadzorima koji traju od tri do pet dana. U 33 izvršena inspekcijska nadzora utvrđene su nepravilnosti u primjeni propisa iz oblasti zaštite na radu, a za utvrđene nepravilnosti izdati su prekršajni nalozi s teretom od 61.000 KM, ističu iz FUZIP-a.

Kazne za pravna lica zbog neosiguravanja periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstva i opreme lične zaštite za radnike, kao i neprovođenja mjera s ciljem lične zaštite radnika su Zakonom o zaštiti na radu propisane su od 5.000 do 15.000 KM, a za odgovorna pravna lica od 2.000 do 3.000, s tim da se za ovu vrstu prekršaja propisuje za poslodavca-fizičko lice kazna od 1.000 do 1.500 KM.

Predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika uglja u FBiH Sinan Husić tvrdi da Sindikat u saradnji sa radnicima ulaže ogromne napore i svakodnevno poslodavce upozorava da se stepen zaštite na radu podigne na viši nivo.

– Moram reći da je danas na znatno višem nivou nego prije desetak godina, ali opet ne na zadovoljavajućem nivou. Uporno govorimo da je investiranje u zaštitu na radu najisplativija investicija, jer ona proizvede niz drugih pozitivnih efekata. To se moglo vidjeti najbolje na primjerima rudnika uglja u Federaciji, jer investirati u zaštitu na radu znači i obezbijediti opremu za izvođenje svih vrsta radova, modernijih i naprednijih. Ima pozitivan efekat na sigurnost na radu i na produktivnost i proizvodni rezultat. Stoga ćemo i dalje upozoravati, jer ima prostora za još veći napredak i to se vidi na terenu, smatra on.

Nerazvijena svijest

Sudski vještak iz oblasti zaštite na radu Mirnes Halilović smatra da je sve manje i manje zaštitne opreme koju poslodavci nabavljaju.

– Svi znamo da je to zakonska obaveza poslodavca, ali on nije svjestan da ukoliko ima razvijenu svijest o ovom segmentu, time unapređuje i investira u oblast zaštite na radu. Grubo rečeno, ali i na taj način sprečavaju nastanak invalida rada, socijalnih slučajeva… Nažalost, realnost je drugačija, kaže on i dodaje da treba raditi na poboljšanju zakona.

Oslobođenje