Opada li IQ s godinama?

Poznato je da kako starimo postajemo manje mentalno agilni; no je li to nešto što se može mjeriti, odnosno smanjuje li se naš IQ s godinama?

Ako se smanjuje, kojom se brzinom to događa? Opadaju li različite vrste inteligencije različitom brzinom?

Da bi dobio odgovor, Metafact je pet stručnjaka za inteligenciju, bihevioralne znanosti i psihologiju pitao opada li IQ s godinama.

Što je IQ i kako se mjeri?

“Inteligencija se obično mjeri nizom testova, primjerice, neki se tiču jezičnih vještina, neki neverbalnih vještina kao što je rješavanje zagonetki, neki toga koliko brzo možete izvršiti zadatak”, kaže Michael Thomas, stručnjak za psihologiju i neuroznanosti sa Sveučilišta Birkbeck u Engleskoj.

“Vaša inteligencija bit će prosjek vaših rezultata u ovim zadacima, u usporedbi s tim koliko dobro rade drugi ljudi”, objasnio je.

Testovi IQ-a procjenjuju vaše različite sposobnosti, kao što su koliko dobro pamtite i učite informacije, vaše apstraktno razmišljanje i vizualno-prostornu obradu. IQ je kratica za ‘kvocijent inteligencije’ i njezin je rezultat standardiziran u odnosu na druge ljude vaše dobi.

Ako je vaša inteligencija prosječna za vašu dob, vaš će IQ biti 100. Ako je iznad prosjeka bit će iznad 100, a ispod prosjeka ispod 100.

Mijenja li se IQ pojedinca s godinama?

IQ pojedinca ne mijenja se s godinama. Drugim riječima: ako ste radili test IQ-a sada i onda drugi napravite za 10 godina, vaš rezultat će vjerojatno biti vrlo sličan. To je zato što se IQ uvijek mjeri u odnosu na druge ljude vaše dobi.

“IQ se uvijek računa u odnosu na dob osobe, bilo da je ta dob 10, 15, 25, 50, 72 ili 88 godina. Dakle, 25-godišnjaci se uspoređuju s drugim 25-godišnjacima u smislu broja stavki koja odgovore točno na bilo koji zadatak, baš kao što se 50-godišnjaci uspoređuju s ostalim 50-godišnjacima”, objasnio je Alan Kaufman, stručnjak za testiranje inteligencije sa Sveučilišta Yale u SAD-u.

“Za svaku je dobnu skupinu prosječni ili srednji kvocijent inteligencije postavljen na 100. Ne možemo izravno uspoređivati ​​prosječne kvocijente inteligencije u različitim dobnim rasponima odraslih jer će, po definiciji, svaka grupa imati prosjek 100”, rekao je.

Meiran Nachshon, stručnjak za psihologiju sa Sveučilišta Ben-Gurion u Izraelu, slaže se s time. “IQ označava relativni položaj pojedinca u odnosu na prosjek. Ovaj relativni položaj je izrazito stabilan”, rekao je.

Kako bi potkrijepio tu tvrdnju, ističe publikaciju koja je pronašla jaku korelaciju između IQ-a ljudi u dobi od ~11 i dobi od ~90 godina.

Mijenja li se prosječni IQ stanovništva s godinama?

Da bismo izmjerili kako se IQ mijenja tijekom vremena, moramo biti u mogućnosti usporediti IQ starijih ljudi s njihovim mlađim kolegama. To obično nije moguće zbog ranije opisanih razloga, pa je da bi se to postiglo potrebna drugačija metoda ispitivanja.

Kaufman je objasnio kako to funkcionira. “Prvo što moramo učiniti je pronaći zajedničko ‘mjerilo’ za usporedbu odraslih. Možemo usporediti performanse 70-godišnjaka, 60-godišnjaka, 50-godišnjaka, 40-godišnjaka, itd. prema normama (referentna skupina ili standardi) utvrđenima za mlade odrasle osobe. U mom istraživanju mlade odrasle osobe definiramo kao osobe u dobi od oko 30 godina (obično u dobi od 25 do 34 godine). Na taj će način mlade odrasle osobe imati prosječni IQ 100 jer je to način na koji su norme razvijene. Kako se IQ mijenja kako starimo saznat ćemo kad usporedimo rezultate ostalih odraslih osoba s onima mladih odraslih osoba”, rekao je Kaufman.

Dodao je da je, kada se ti testovi obave, “očigledan jasan pad IQ-a”.

Ne opadaju sve vrste inteligencije istom brzinom

Testovi IQ-a mjere mnoge vrste inteligencije i grupiraju ih. “Globalni IQ je amalgam različitih vrsta inteligencije, a najčešće se proučavaju fluidna inteligencija i kristalizirana inteligencija koje se, zajedno sa sposobnostima koje se nazivaju radna memorija i brzina obrade, kombiniraju kako bi se dobio globalni ili puni IQ”, kaže Kaufman.

“Fluidna inteligencija ili fluidno zaključivanje odražava sposobnost rješavanja novih problema, onih koji se ne uče u školi”, objašnjava, “dok kristalizirana inteligencija ili kristalizirano znanje mjeri učenje i rješavanje problema koji su povezani sa školovanjem i akulturacijom.”

Ove različite vrste inteligencije pokazuju različite obrasce kako starite.

Kristalizirana inteligencija “u prosjeku iznosi 98 u dobi od 20 do 24 godine, raste na 101 do dobi od 35 do 44 godine, prije nego što padne na 100 (u dobi od 45 do 54 godine), zatim 98 (55 do 64), zatim 96 (65 do 69), zatim 93 ( 70–74) i 88 (75+)”, kaže Kaufman.

Fluidna inteligencija opada mnogo brže. Kaufman otkriva da “vrhunac doseže u dobi od 20 do 24 godine (100), postupno pada na 99 (25 – 34) i 96 (35 – 44) prije nego što počne strmoglavo padati na 91 (45 – 54), 86 (55 – 64) , 83 (65–69), 79 (70–74) i 72 (75+).”

“Najbrže vrijeme reakcije koje ćete ikada imati je u vašim srednjim dvadesetima, ali (sve dok ne razvijete demenciju), vaše znanje vokabulara će se povećavati tijekom vašeg života”, rekao je Thomas. “U vašim kasnim šezdesetima većina kognitivnih vještina koje se oslanjaju na stvari koje ste naučili (tzv. kristalizirano znanje) se ili povećava ili su prilično otporne. Brzina kojom možete raditi stvari može opadati”, dodao je.