OHR posjeduje statistički spisak imovine BiH, ali registar državnog vlasništva ne postoji

Registar državne imovine u našoj zemlji ne postoji, a spisak koji je u posjedu OHR-a predstavlja samo statistički izvještaj koji u obzir ne uzima sve što je imovina BiH. To je potencijalno veliki problem.

Pokušaj popisa državne imovine u Bosni i Hercegovini izvršen je pod pokroviteljstvom Ureda visokog predstavnika u decembru 2009. godine.

OHR je izvršio popis u katastrima, zemljišnim knjigama i drugim javnim registrima u cijeloj državi, a kada je u pitanju imovina BiH koja se nalazi u inostranstvu, putem saradnje sa Vijećem ministara BiH.

Zakonima organa vlasti u BiH nakon Dejtonskog sporazuma, samo su djelimično riješena imovinska prava države i drugih nivoa vlasti.

Zato je visoki predstavnik 18. marta 2005. godine donio zakon kojim privremeno zabranjuje prenos državne imovine kako bi se osiguralo da sve do donošenja zakona o državnoj imovini kojim će se riješiti pitanje vlasništva ta imovina ne bi bila predmet prodaje ili opterećenja.

Vijeće ministara BiH donijelo je 2009. godine Odluku o formiranju radne grupe za popis imovine čiji je zadatak bio da pripremi popis državne imovine.

Definirano je da se imovina BiH sastoji od državne imovine u zemlji i inostranstvu, a u pregledu rezultata popisa radi se o 1.000 jedinica državne imovine od čega se njih 979 nalazi na teritoriji BiH, a 21 u inostranstvu.

Unutar granica BiH 979 jedinica državne imovine nalazi se u 123 općine, od čega 552 na teritoriji Federacije BiH, 404 u Republici Srpskoj i 23 u Brčko DIstriktu.

Najviše jedinica državne imovine nalazi se u Mostaru, Banjoj Luci i Prijedoru, dok Sarajevo kao grad sa četiri općine ima ukupno 78 imovinskih jedinica.

Od 21 jedinice državne imovine u inostranstvu, njih 14 nalazi se u Republici Hrvatskoj.

Preko 30 posto imovine predstavlja vojnu imovinu, dok 20 posto imovine BiH čini imovina bivših društveno-političkih organizacija poput Saveza komunista, sindikata i slično.

Treća najbrojnija kategorija imovine odnosi se na imovinu bivšeg Sekretarijata unutrašnjih poslova i odnosi se na otprilike 12 posto imovine države.

Šta se nalazi u aneksu izvještaja OHR-a o državnoj imovini?

U Aneksu A statističkog izvještaja o državnoj imovini u inostranstvu, navedeno je da BiH posjeduje jednu jedinicu državne imovine u Australiji, Jordanu, Velikoj Britaniji, Turskoj i Austriji, dok se u Njemačoj nalaze dva takva objekta, a u Hrvatskoj njih čak 14.

Radi se o sedam država u kojima BiH ima svoju imovinu, ukupne površine 53.592 kvadratna metra.

Ukupan broj jedinica državne imovine u zemlji iznosi 979. Imovina je po vrsti podijeljena na imovinu bivših društveno-političkih organizacija, imovinu izvršnih organa, ostalu državnu imovinu, ostalu vojnu imovinu, PIO imovinu, imovinu Službe društvenog knjigovodstva, Sekretarijata unutrašnjih poslova, imovinu sudskih organa i štabova teritorijalne odbrane.

Imovina je također i perspektivna vojna, imovina zakonodavnih organa i Zajednice zdravstvenog osiguranja.

Važno je naglasiti kako u spisak nije uvrštena sva državna imovina.

Pitanje je zašto na spisku imovine BiH u inostranstvu nema i imovine u Republici Srbiji. Razlog tome je vjerovatno taj što je entitet RS “riješio” to na način da je imovina BiH u Srbiji još u ratu uzurpirana, posebno imovina Energoinvesta i UNIS-a putem kompanija na Palama koje su tu imovinu prikazivale kao svoje vlasništvo.

Registar državne imovine ne postoji što predstavlja veliki problem budući da bi se konačno trebao usvojiti zakon koji tu oblast regulira, a kojim bi se spriječio nastavak donošenja neustavnih entitetskih zakona koji žele prisvojiti imovinu BiH.

Klix.ba