OHR odgovorio na tri najčešće kritike o nametnutim izmjenama Izbornog zakona

Ured visokog predstavnika (OHR) je tumačio neke od konstatacija, kritika koje se odnose na izmjene Izbornog zakona, a koje je na dan Općih izbora, 2. oktobra, nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Visoki predstavnik je nametnuo izmjene Izbornog zakona i djelomične izmjene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na izbor delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Mnogi su mu zamjerili da narušava legitimitet izbornog procesa donošenjem izmjena na dan izbora što iz OHR-a kategorično demantuju.

“Odluke visokog predstavnika se ni na koji način ne odnose na direktne izbore, niti narušavaju integritet i legitimitet izbornog procesa. Namjera ovih odluka je da se spriječe blokade institucija u FBiH, kojih je u proteklom izbornom ciklusu bilo na pretek, kao i samog procesa formiranja vlasti”, navedeno je.

Napomenuto je da je Schmidt u julu ove godine naglasio da želi dati domaćim političarima, kako je istaknuto, što je moguće više vremena da sami učine ono što je neophodno za deblokadu FBiH.

“Ne samo da nisu postigli dogovor, zaključili su cijeli četverogodišnji ciklus u tehničkom mandatu. Bilo kakvo dodatno čekanje s ovim odlukama bi samo stvorilo dodatni prostor za blokade i nepoštovanje volje birača na izborima”, poručili su iz OHR-a.

Potom je protumačena konstatacija da će odluke visokog predstavnika utjecati na izborni rezultat.

“Odluke visokog predstavnika odnose se na funkcionisanje institucija FBiH, pojednostavljenje procesa formiranja vlasti, ukidanje blokada i zloupotrebe mehanizma zaštite u zakonodavnim i pravosudnim tijelima. One ni na koji način ne utječu na volju glasača i rezultate Općih izbora 2022. Izbori pripadaju glasačima. Visoki predstavnik je više puta naglasio da će insistirati na poštivanju i provedbi volje glasača pri formiranju vlasti, što nije bio slučaj u FBiH u protekle četiri godine”, naglašeno je.

OHR je komentarisao i mišljenje da se izmjenama diskriminišu građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici bilo kojeg konstitutivnog naroda (Ostali), jer se Schmidtove odluke ne odnose na izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.

“Pravo da se mijenja odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, pripada isključivo Parlamentu Bosne i Hercegovine. Shodno tome, odluke od 2. oktobra nisu dio velike izborne reforme koja je i dalje neophodna kako bi Bosna i Hercegovina ispunila međunarodne obaveze i uklonila diskriminaciju iz izbornog procesa. Visoki predstavnik je više puta pozivao Parlament Bosne i Hercegovine da se hitno pozabavi ovim pitanjem te stoga predlaže novoizabranom sazivu da donese brzu odluku o provedbi presude Sejdić-Finci i drugih presuda”, obrazložio je OHR.

Na web stranici ove institucije dato je detaljno objašnjenje Schmidtove odluke.

Kakvu je odluku donio visoki predstavnik

Podsjećamo, visoki predstavnik je odlučio da Dom naroda Parlamenta FBiH ima 80 delegata, po 23 u svakom klubu naroda. Ranije je bilo 58 delegata, po 17 u klubovima konstitutivnih naroda te sedam u klubu Ostalih. Nametnuo je i djelomične izmjene Ustava FBiH kako bi se izmjene Izbornog zakona mogle implementirati.

Schmidtov navodno prvobitni prijedlog, iz jula ova godine, bio je da se uvede cenzus u svakom kantonu od tri posto pri izboru delegata u Parlamentu FBiH izazvao je veliko nezadovoljstvo među strankama sa sjedištem u Sarajevu, dok su ovaj prijedlog podržale stranke s hrvatskim predznakom.

Zbog toga su ispred Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu održani protesti onih kojima je taj prijedlog neprihvatljiv, a za koji smatraju da se njime produbljuju etničke podjele. Navodni prvobitni prijedlog visokog predstavnika bio je prihvatljiv strankama s hrvatskim predznakom, jer su smatrale da će se time riješiti ono što zovu “legitimno predstavljanje naroda”.

Nakon što su održani protesti, Schmidt je poručio da će dati domaćim političarima da još jednom pokušaju postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona, ali da ako se to ne desi kroz nekoliko sedmica, da postoji mogućnost da će on te izmjene nametnuti.

U međuvremenu je nametnuo samo tehničke izmjene Izbornog zakona, za koje je naveo da će njima izborni proces učiniti transparentnijim.

Posljednju odluku visokog predstavnika podržale su Sjedinjene Američke Države, dok su iz Evropske unije poručili da je riječ isključivo o Schmidtovoj odluci. U Bosni i Hercegovini su pojedini djelomično zadovoljni ovim odlukom, a to su prije svega stranke s hrvatskim predznakom, drugi, poput DF-a, smatraju da se njome pokušavao pronaći politički balans, dok su treći nezadovoljni, jer su mišljenja da se njome pogodovalo strankama s hrvatskim predznakom. Nezadovoljni su i pojedini europarlamentarci, prvenstveno oni iz ljevičarskih i liberalnih stranaka.

Klix