Odlukom Rusije da izvrši invaziju na Ukrajinu planovi o nuklearnom razoružanju stvar su prošlosti

Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira upozorava na novu svjetsku trku u nuklearnom naoružanju, u kojoj Kina žuri naprijed. Aktivisti antinuklearnog pokreta postaju usamljene ličnosti, piše Deutsche Welle.

Svakog utorka, Rüdiger Lancelle sjeda u svoj automobil i vozi se u zračnu bazu Bundeswehra u Büchelu u zapadnoj Njemačkoj. 83-godišnji mirovni aktivist sjeda na kampersku stolicu ispred kapije i bdije. Njegov cilj: “Da oružje koje leži u Büchelu bude uklonjeno i rashodovano”, kaže on za DW telefonom.

U Büchelu je pohranjeno oko 20 nuklearnih bombi koje bi upotrijebili njemački borbeni piloti u slučaju napada. Lancelle protestira protiv ovog takozvanog “nuklearnog dijeljenja”.

Prije samo šest mjeseci, izgledalo je kao da su mirovni aktivisti poput Lancellea imali većinu Nijemaca na svojoj strani. “Njemačku bez nuklearnog oružja” također su kao cilj nove vlade postavili socijaldemokrati lijevog centra, ekolozi Zeleni i neoliberalni Slobodni demokrati. Nakon ruskog napada na Ukrajinu i nuklearnih prijetnji iz Moskve , sve se promjenilo.

U nedavnom istraživanju koje je naručio javni emiter ARD, 52 posto ispitanika reklo je da se sada zalaže za zadržavanje američkog nuklearnog oružja u Njemačkoj. Od 30. maja do 1. juna anketirano je više od 1.300 ljudi. U sličnom istraživanju prije godinu dana taj broj je bio samo 14 posto.

Novo oružje za nuklearni arsenal

Počevši od 2023. godine, nuklearno oružje u Büchelu će biti zamijenjeno novim modelom B61-12. Ova moderna bomba ne samo da se može navesti do cilja, već ima i promjenjivu snagu u rasponu od 0,3 do 340 kilotona (bomba “Debeli čovjek” bačena na Nagasaki bila je 25 kilotona). Kritičari strahuju da bi ova varijabilnost mogla smanjiti prag inhibicije za stvarno korištenje ovog oružja.

SAD troše oko 10 milijardi dolara na modernizaciju svojih nuklearnih bombi. Njemačka, sa svoje strane, ulaže milijarde eura u nove avione F-35 da ih nosi.

Trend je opći, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), koji je u ponedjeljak objavio veliki izvještaj, upozoravajući na novu trku u nuklearnom naoružanju.

Utvrđeno je da nakon decenija nuklearnog razoružanja, sve nuklearne sile trenutno troše mnogo novca na nove nuklearne bojeve glave i povezane sisteme isporuke, kao što su projektili dugog dometa, brodovi, podmornice i avioni.

Istraživač SIPRI-ja Hans Kristensen i njegove kolege proveli su godine procjenjujući zalihe nuklearnog oružja u svjetskim nuklearno naoružanim državama. Podrazumijeva se da je trenutno ukupno 12.705, a preko 90 posto u vlasništvu Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

“Nuklearne države su super zauzete modernizacijom svojih arsenala”, rekao je za DW Kristensen, koji je i direktor Projekta nuklearnih informacija u Federaciji američkih naučnika.

“I da prošire verzije koje imaju, ali i da uvedu nove vrste. Zemlje počinju da pridaju veći značaj nuklearnom oružju”, dodao je.

Kina želi da se pridruži najvišoj nuklearnoj ligi

“Porast Kine je trenutno najznačajniji porast u svijetu u smislu brojki”, rekao je Kristensen.

“To je potpuno bez presedana po kineskim standardima. Ne znamo zašto Kina to radi iz jednostavnog razloga što Kina ne želi da priča o tome”, dodao je.

U protekle dvije godine, Kristensen i njegove kolege identificirali su oko 300 novoizgrađenih silosa za balističke projektile u kineskim pustinjama na osnovu satelitskih snimaka.

“Možda se Kina plaši da njen postojeći arsenal neće preživjeti američki nuklearni napad”, kaže Kristensen.

“Možda je to i reakcija na činjenicu da će odbrambeni sistemi od raketa biti bolji u budućnosti i da Kina želi da bude u stanju da prevaziđe takve sisteme sa više bojevih glava.”

U svakom slučaju, rekao je, jedno je sigurno, predsjednik Xi Jinping želi vojsku “svjetske klase”, a to očigledno znači onu koja ima nuklearno oružje.

Novi rizici

Zato bi bilo važno da se Kina obaveže na maksimalan broj nuklearnog oružja međunarodnim ugovorima, kaže Kristensen.

“Međutim, Kinezi do sada nisu bili zainteresovani. Odbili su predloge.”

Uskoro se ni SAD i Rusija neće morati držati ograničenja. To je zato što sporazum “Novi početak” — “Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja” — ističe 2026. Od onoga što je nekada bio sveobuhvatni sistem ugovora o kontroli naoružanja, “Novi početak” je jedini preostali element. Ograničava broj strateškog nuklearnog oružja kao što su rakete dugog dometa.

“S obzirom na rusko-ukrajinski rat i evoluciju Republikanske stranke u SAD-u, malo je vjerovatno da će sporazum biti produžen”, smatra Kristensen.

Zato se čini vjerovatnom nova nuklearna konkurencija između Kine, Rusije i SAD.

“A onda imamo vrlo dinamične nove zemlje koje posjeduju nuklearno oružja poput Indije, Pakistana i Sjeverne Koreje. Rizik od nuklearnog rata je stoga mnogo veći nego prije deset godina”, rekao je.

“Živimo u novoj eri nuklearnog rizika”, dodao je Kristensen.

Ovi rizici se trenutno posebno slikovito opisuju na ruskoj državnoj televiziji.

“Ako se sve nastavi kako jeste, samo nekoliko mutanata će preživeti u Bajkalskom jezeru“, rekao je nedavno voditelj Vladimir Solovjov na kanalu Rusija-1.

“Ostatak svijeta će nestati u masovnom nuklearnom napadu”, dodao je.

Svijet bez nuklearnog oružja vjerovatno će biti vrlo daleka perspektiva. To je jasno i Lancelleu, njemačkom mirovnom aktivisti.