Od kozmetičkih mjera građani nemaju korist

Dok se svijet priprema za nadolazeću zimu i najavljene restrikcije po pitanju potrošnje, nadležni u BiH do sada se mogu pohvaliti samo kozmetičkim mjerama pomoći stanovništvu, a svakako je najupečatljivija jednokratna pomoć od 100 KM, koju su, samo određenim kategorijama, isplatile i koje će tek isplatiti dvije vlade.

Za to vrijeme brojne države ne sjede skrštenih ruku… Poskupljenje energenata (gas, električna energija…), s kojim se suočava veći dio evropskog kontinenta, i koji udara na finansije stanovništva, češka Vlada kompenzovaće učešćem u plaćanju stanarine građanima. Naime, Petr Fijala, premijer Češke, poručio je da Vlada neće dozvoliti da bilo ko propadne i da će svim građanima čije režije stanovanja budu veće od 30 odsto njihovih mjesečnih prihoda država platiti ostatak tih računa.

“Građani će za stanovanje platiti maksimalno 30 odsto svojih prihoda, a u Pragu 35 odsto, i to uključujući sva plaćanja za energije. Sve troškove veće od 30 odsto prihoda je spremna da plati država”, rekao je Fijala, a prenosi televizija ČT.

Pored toga, Češka namjerava da uvede i posebne, jeftinije tarife za struju i gas za domaćinstva.

Sličan prijedlog stiže i iz Švedske, gdje tamošnja vlada planira da donese zakon kojim želi ublažiti plaćanje visokih računa za struju za domaćinstva.

Magdalena Anderson, koja je na čelu švedske Vlade, kazala je da će ovaj prijedlog koštati najmanje 30 milijardi švedskih kruna (odnosno 2,9 milijardi dolara).

S druge strane, BiH, bar zasad, nema problema sa proizvodnjom električne energije, a nadležni poručuju da neće biti poskupljenja struje. Ali, posmatrano u cjelini, nadležni u BiH unazad dvije-tri godine, od kada je krenula inflatorna kriza koja rusko-ukrajinskim sukobom doživljava vrhunac, nisu donijeli adekvatne mjere koje bi građanima poručile da ne treba da brinu za svoju egzistenciju. U 2022. godini najviše se busalo u prsa uplatom 100 KM jednokratne pomoći, a u prethodnoj, kada je riječ o Srpskoj, ograničavanjem marži na osnovne životne namirnice, kao i određivanjem marži na cijenu naftnih derivata. Navedene mjere, prema riječima naših sagovornika, do sada se nisu pokazale dobrim.

“Vidjeli smo da to ograničenje marži nije donijelo rezultate i da nije došlo do pojeftinjenja ili da se bar ne ide sa većim poskupljenjima”, kaže za “Nezavisne novine” Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS.

On naglašava da je potpuno jasno da nas čeka jako teška zima.

“Moraju se predložiti mjere da ih osjete svi građani. Mjera je povećanje plate, jer hrana i energenti učestvuju u inflaciji više od 70 odsto. Rješenja mogu biti subvencije na životne namirnice, za grijanje ili struju, a takođe i nulta stopa PDV-a i drugih nameta”, smatra Stanković.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora, za “Nezavisne novine” kaže da se BiH ne drži odredaba Evropske socijalne povelje (ESP), koja joj nalaže da se socijalno ugroženim kategorijama pomogne i kada nije u pitanju kriza kakva je sada na snazi.

“Davne 2007. Ministarstvo energetike donijelo je određene mjere subvencioniranja električne energije socijalno najugroženijem stanovništvu, ali to se tada odnosilo i na penzionere i građane sa najnižim primanjima. Mjera ESP-a držali smo se samo šest mjeseci. Sada o tim mjerama niko više i ne govori. 100 KM je gašenje vatre i predizborna priča, a i priča o akcizama je odavno zanemarena”, kaže Marićeva.

Ekonomista Admir Čavalić ističe da u BiH postoje dva ključna problema prilikom definisanja pomoći za potrebe građana.

“Prvi se odnosi na decentralizirani odjel kontrolisanja sistema socijalne ili bilo kakve druge podrške BiH. Drugi je da nemamo identifikovane krajnje korisnike. Dakle, mi formalno ne znamo kome zaista treba pomoći i ko ima najveću korist od te pomoći, a kome ona ne treba”, naglašava Čavalić.

On smatra da država mora pokušati iskoristiti višak sredstava koji ubire i preusmjeriti ih tamo gdje je potrebno, podržavajući mišljenje da se to može učiniti i subvencionisanjem energenata.

Nezavisne novine