Objavljena presuda koja najbolje ilustruje prevare oko uništenog Borca Travnik

Ustavni sud BiH odbio je apelaciju Agencije za privatizaciju FBiH podnesenu protiv presude Kantonalnog suda u Novom Travniku u vezi sa prenosom vlasništva dionica Konfekcije Borac Travnik tuženih članova ortačke grupe koju je predvodio Mehmed Čorhodžić.

Piše: A. DUČIĆ

Kao što je poznato, ova ortačka grupa uništila nekadašnjeg privrednog giganta kriminalnom privatizacijom od 2003. godine. Borac je tada vrijedio 35 miliona KM, a imao je 2.300 radnika. Devet godine kasnije veći dio ortačke grupe vraća Borac Travnik u vlasništvo Vlade FBiH. Radnike predaju bez uplaćenog staža i sa 30 miliona KM duga!

No, najnovija presuda Ustavnog suda BiH objavljena prije nekoliko dana, ne samo da prezentira činjenice kako dijelovi ortačke grupe među kojima je u Čorhodžić praktično “oko malog prsta vrte” i Agenciju i Vladu FBiH i sudove tako što opstruiraju vraćanje kriminalno stečenih dionica, već se u njoj u više navrata i spominje kako sporazum o raskidu ugovora iz 2012., kojim više od 1600 članova ortačke grupe vraća dionice Vladi FBiH, uopće nije dokaz da je Ugovor o kupoprodaji raskinut!?

Naime, i Agencija i Vlada FBiH činom iz 2012. smatraju da je Borac vraćen državi. U svojim izvještajima Agencija navodi da je do 9. februara 2015. 1.656 članova ortačke grupe prihvatilo sporazum te je u Registru vrijednosnih papira Federacija BiH vlasnik 60,6836 posto kapitala preduzeća.

Nadalje, obrazloženja Općinskog suda u Travniku i Kantonalnog suda u Novom Travniku ilustruju kako tuženi članovi ortačke grupe vješto dezavuišu i Agenciju.

Tako se navodi da su sporazum potpisale osobe Osman Helda i Mustafa Sefer, ali ne i sama osoba ovlaštenja za zastupanje ugovora – Mehmed Čorhodžić. To se desilo iako je i sam Čorhodžić potpisnik zahtjeva za sporazumni raskid Ugovora o kupoprodaji dionica. Nadalje, sudu su dostavljeni samo dijelovi sporazuma o raskidu i to stranice 6., 7.,44.,45. I 46. od ukupno 46 stranica.

Tako Općinski sud nije mogao utvrditi ko su ugovorne strane, ko je i za šta dao punomoć. Također, tuženi nisu dostavljali ni odgovore na tužbe, no sud nije smatrao da zbog toga mora donijeti presudu zbog propuštanja što je zahtjevala Agencija.

Sud je odbio i zahtjev Agencije da se tuženi obavežu da izdaju ispravu podobnu da se u Registru izvrši prenos vlasništva nad dionicama u roku od 30 dana pravosnažnosti presude u protivnom će presuda zamijeniti takvu ispravu. Ni na to nije bilo odgovora.

S druge strane, paradoksalno je, da je Čorhodžić, prema podacima Registra vrijednosnih papira, i dalje u vlasničkoj strukturi Borca Travnik i to na šestom mjestu.

Kako je pisao portal Žurnal, u međuvremenu, na desetine miliona maraka vrijedne imovine Borca u inostranstvu je sve manje. Utvrđeno je da dio imovine prijeratnog Borca sa prostora bivše Jugoslavije nije prikazan u aktivnom ni u pasivnom podbilansu. Tako do danas nema odgovora na pitanje ko nezakonito prodao imovinu sa spiska i to 25 hiljada kvadrata zemljišta prostora u Splitu i šume u Žednom (Hrvatska), četiri poslovna prostora u Splitu, zemljište nepoznate površine kod Trogira, odmaralište u Trogiru, pet stanova u Zagrebu, 24 poslovna prostora u Srbiji, 5 poslovnih prostora na Kosovu.