O ovoj temi priča cijeli svijet: Umjetna inteligencija može napraviti haos i u BiH

Godinama već slušamo o razvoju umjetne inteligencije (Artificial Intelligence – AI), koja je itekako prisutna, ali tek u posljednje vrijeme vidimo razmjere njene uključenosti u stvarni, sadašnji svijet.

Nakon što je Donald Tramp (Trump) najavio svoje potencijalno hapšenje, AI je napravila toliko realistične fotografije koje prikazuju bivšeg predsjednika SAD u svađi s policajcima, koji ga, između ostalog, i ganjaju ulicama. Ako je zaključiti prema fotografijama, navodno su održani protesti, a prisutna je bila i njegova supruga Melanija Tramp.

Šira manipulacija

Ko ne obraća pažnju na nešto sitnije detalje, lako će povjerovati da su slike stvarne.

AI je pravila fotografije i pape Franje u noćnom klubu, dnevnoj šetnji, u odjeći kakvu danas nose reperi, te Ilona Maska (Elon Musk) i njegove navodne nove djevojke…

Senad Redžić, IT stručnjak s adresom u Štutgartu, kaže za „Avaz“ da je oblast umjetne inteligencije trenutno tema broj jedan u mnogim naučnim krugovima, ali i van njih.

– Osim neupitnih prednosti i olakšica koje će donijeti, bit će važno adresirati i razne opasnosti i izazove koji su već sada pristupni. Svjedoci smo pojave sve većeg broja alata baziranih na umjetnoj inteligenciji koji omogućavaju jednostavno generiranje lažnih videozapisa i fotografija, što otvara vrata za potencijalne zloupotrebe i širenje dezinformacija. Slike i videozapisi kreirani na ovaj način mogu se koristiti za narušavanje privatnosti i reputacije pojedinaca, diskreditaciju političkih protivnika, manipulaciju javnim mnijenjem, ali i za širenje panike i straha – kazao nam je Redžić.

Naglasio je da je, u borbi protiv ovakvih neželjenih pojava, nužno razumjeti individualnu i kolektivnu odgovornost.

– Država mora prepoznati ovu problematiku i ulagati u razvoj obrazovnih programa koji će podići informatičku i digitalnu pismenost građana. Također, neophodno je kreirati i provoditi zakone koji imaju cilj zaštititi privatnost građana i osigurati odgovornost onih koji šire dezinformacije i zloupotrebljavaju ovakve alate u negativne svrhe – istakao je Redžić.

Na individualnom nivou, kazao je, građani moraju preuzeti odgovornost za vlastitu edukaciju i razvijati kritičko razmišljanje kako bi prepoznali i odbacili dezinformacije.

– Više od 80 posto ljudi u BiH koristi barem jednu društvenu mrežu, pri čemu su konstantno izloženi ovakvim i sličnim opasnostima. Neprestano usavršavanje znanja i razumijevanje ovih fenomena omogućava nam da razvijemo otpornost prema manipulacijama i dezinformacijama kojih će biti sve više – naglasio je Redžić.

Šta kažu iz FUP-a

Istražitelji Federalne uprave policije (FUP) u razgovoru za „Avaz“ potvrdili su da su imali slučajeva kada su se koristili deepfake programi u svrhu diskreditiranja nekoga.

– Mi, novinari i istražitelji, gledamo sitnice na raznim sadržajima, ali većina populacije ne gleda. Kad primiš vijest i počne se širiti, kasno ju je analizirati. Ovo može biti nezamislivo opasno ako se AI bude koristila u negativne svrhe, može izazvati haos, pa i ovdje kod nas, gdje imamo vrlo osjetljivu prošlost – rekao nam je jedan od istražitelja FUP-a.

Međutim, pripadnici FUP-a se itekako trude da tome stanu ukraj. Istraga se mora provesti, a vještačenje pokaže je li sadržaj pravi ili lažan.

– To je nama već odavno poznato, susrećemo se s tim već 7 do 8 godina. Nismo svemogući, ali dajemo maksimum da, kada se nešto desi, radimo na tome. Imamo forenzičare, računare, videoopremu… Mora se provesti istraga, prikupiti dokazi… To je za nas kao svako krivično djelo koje zahtijeva istragu, naprimjer, ko je ubacio snimak, odakle, a potom snimak ide na vještačenje kojim se utvrđuje je li pravi ili ne… – istaknuto je.

FUP je u komunikaciji i s policijskim agencijama iz drugih zemalja kada je riječ o umjetnoj inteligenciji i novim metodama koje se koriste.

Detekcija lažnog sadržaja

– Razvijene zemlje, poput SAD i članica Evropske unije, ulažu značajne napore kako bi se suprotstavile ovim problemima.

Primjeri takvih napora uključuju uspostavljanje specijaliziranih agencija za borbu protiv dezinformacija, razvoj tehnologija za detekciju deepfakea (lažnog sadržaja), te jačanje saradnje između državnih institucija, tehnoloških kompanija i obrazovnih ustanova u cilju podizanja svijesti i razvijanja inovativnih rješenja – kazao je Redžić.

avaz