Nutricionistkinja Inga Marković: Šta konzumirati tokom ekstremnih vrućina

Visoke temperature koje su prošle sedmice zahvatile i našu zemlju uvjetuju i promjenu u načinu ishrane, a sve kako bi se izbjegli zdravstveni problemi.

Obiluje vodom

Pri visokim temperaturama, kaže za „Avaz“ Inga Marković, nutricionistkinja, smanjuju se potrebe organizma u vezi s održavanjem tjelesne temperature, ali i ukupne dnevne energetske potrebe.

– Tokom ljetnih dana smanjiti unos bjelančevina, ugljikohidrata, masti, isključiti iz ishrane masnu i jaku hranu, pekarske i konditorske proizvode, energetske napitke, kao i zaslađene i gazirane napitke te alkohol – kazala je Marković.

Potrebno je, navodi Marković, povećati unos vode na 2,5 litara dnevno, unos povrća, i to kupusa, kelja, brokula, karfiola, špinata, zelene salate te paprika, paradajza, patlidžana, kelerabe, mrkve, rotkve, celera, hrena i cvekle jer ovo povrće obiluje malom energetskom vrijednosti zbog visokog sadržaja vode, ističe Marković.

Navedeno povrće, dodaje, koristiti, i to što više, u obliku salata.

Prženo nikako

– Krompir u ljetnim danima treba izbjegavati zbog male količine vode i veće količine škroba, pogotovo pržen u ulju ili u rerni s mesnim namirnicama. Mahunarke, također, pri ekstremnim temperaturama treba izbjegavati, dok lukovičasto povrće treba obavezno uključiti u ishranu zbog niske energetske vrijednosti i znatnog antioksidativnog i baktericidnog potencijala – kaže Marković.

Preporuka je povećati unos voća koje obiluje vodom, a to su trešnje, višnje, jabuke, kruške, grožđe, jagode, maline, kupine, borovnice, lubenica, dinja, kajsija, breskva, limun, narandža, smokva… jer sadrže 91 posto vode.

Visok sadržaj masti

Voće bogato mastima kao što su orah, lješnik, badem, kikiriki, sjemenke suncokreta i bundeve treba izbjegavati kod ekstremnih vrućina zbog visokog sadržaja masti, bjelančevina, ugljikohidrata i visoke energetske vrijednosti. Vruće supe, čorbe ili paprikaš s mesom spadaju u hranu koja „grije“ te se ne preporučuju tokom ljeta.

Hrana koja „grije“ jede se tokom hladnijih dana, dok hrana koja „hladi“ rashlađuje organizam i jede se tokom toplog perioda.