Nutricionista: Post naš organizam vraća na fabričke postavke

Ramazan je mjesec muslimanske duhovnosti kada do izražaja dolazi i zdravlje pojedinca kao jedan od preduslova za duhovni napredak. Zdravlje i ishrana su izuzetno povezani, a nažalost u ramazanu su prisutne i negativne navike kada je u pitanju konzumacija hrane.

Tarik Zolotić, magistar nutricionizma, govorio je o savjetima za ishranu u ramazanu, te o zdravstvenim prednostima konzumacije hurmi.

– Islam, kao univerzalni ljudski sistem vrijednosti, svojim propisima obuhvatio je sve segmente ljudskog života. Obzirom da je hrana ključna potreba za život čovjeka i njegovo zdravlje, islam je tom pitanju posvetio veliku pažnju i dao upute i odgovore. Danas smo vrlo malo svjesni važnosti hrane, hranjivih materija i njihovog uticaja na zdravlje, na prevenciju i liječenje bolesti. Savremena civilizacija živi u pandemiji hroničnih nezaraznih bolesti, bolesti izobilja post nam dođe kao najbolji mogući lijek. Poslanik, a.s., je rekao „Izvor svih bolesti jeste prejedanje“. Danas smo svjedoci da pretjerujemo sa hranom, jedemo prerađenu hranu, hranu koju ljudi „dizajniraju, modificiraju“ zbog svog profita, ne zarad našeg zdravlja i dobrobiti kao što to ima prirodna cjelovita hrana – kaže u razgovoru za Anadoliju Tarik Zolotić.

Svaka mašina, odnosno organizam ima potrebu za odmorom i obnovom, pa tako post za ljudski organizam ima funkciju godišnjeg odmora.

– Post je za naša tijela kao ‘veliki servis-generalka’, vraća ih na ‘fabričke postavke’, jer jedan dan posta omogućava uklanjanje toksina koji su se nakupili tokom deset dana. Prema tome, 30 dana posta u mjesecu Ramazanu i šest dana posta u mjesecu Ševalu predstavljaju ‘veliki servis’ za naše tijelo. Blagodat posta je to što se naše tijelo odmara od stalnih ‘napada’ hranom, onemogućava nam da pretjerujemo, da jedemo šta god i kad god želimo, a energiju koju tijelo uštedi tokom posta preusmjerava na regeneraciju i liječenje organizma – smatra Zolotić.

Post na naše zdravlje ima i preventivni učinak jer olakšava organizmu da se izbori sa napadima, upalama i bolestima.

– Mnoga istraživanja pokazuju da post dovodi do smanjenja upalni procesa u tijelu koji predstavljaju temelj svakoj hroničnoj bolesti, dok sa druge strane post dovodi do poboljšanja imuniteta, povećanja bijelih krvnih stanica, leukocita, te regenracije cijelog tijela. Tokom posta tijelo energiju potrebnu za rad i funkcionisanje dobiva razgradnjom „recikliranjem“ štetnih materija (slobodnih radikala, virusa, bakterija i drugih štetnih produkata) te se na taj način i čisti i štiti od bolesti. Jer naša tijela su kroz višedecenijski razvoj i genetski prilagođena za povremeni post, što nam objašnjava i hadis Poslanika s.a.v.s. – Mi smo narod koji ne jede dok ne ogladni, a kada jedemo, ne zasitimo se – podsjeća Zolotić.

Sehur i iftar su dva ramazanska obroka u različitom dijelu dana, pa su potrebe organizma za hranom drugačije.

– Najbolje je sehuriti hranom koja se dugo zadržava u probavnom traktu, čak i do 12 sati, tako da nas duže može držati sitim, za razliku od ugljikohidratnih namirnica. Meso, jaja i jogurt, kefir su bogati mastima i proteinima, a od biljnih namirnica to su leguminoze kao što su grah, grašak, leća i orašasti plodovi. Sehur treba iskoristiti za unos što više tečnosti na što je ukazao Muhammeda, a.s. hadisom: ‘U sehurskoj hrani je bereket, zato nemojte propuštati pa makar uzeli i gutljaj vode”. Nakon dugog posta iftariti treba laganiju hranu bogatu ugljikohidratima, hranu koja se brzo vari i koja neće opteretiti naš probavni trakt – ističe Zolotić.

Iftar je velika radost za vjernike ali i ispit savjesti u pogledu količine unosa hrane.

– Omrsiti se hurmama i vodom, kao što je to radio i Poslanik, a.s, koje su po svojoj strukturi ugljikohidratne, lagane za probavu i brzo našem tijelu daju energiju potrebnu za probavu i asimilaciju hrane. Domaće čorbe, temeljci i supe su dobar primjer kako započeti iftar. Konzumirajte što više povrća. Ukoliko ćemo koristiti meso trebamo izbjegavati prženo u dubokim uljima. Koristiti integralne žitarice, tjesteninu od heljde, raži, zobi, prosa, kao i rižu. Voće je također dobar izbor za tijelo zbog brzine varenja i velike količine vode koja će dobro doći pomalo dehidriranom tijelu, ali ga ne treba konzumirati odmah jer potiče izbacivanje vode. Ipak je najvažnije izbjegavati prejedanje na što nas podsjeća kur’anski ajet – Jedite i pijte, samo ne pretjerujte, On ne voli one koji pretjeruju – pojašnjava Zolotić i dodaje da hranu trebamo percipirati kao sredstvo, ne kao cilj.

Hurma je jedan od simbola ramazana, odnosno posta. Ona je tradicionalno osnovna hrana stanovnicima pustinja, ali zadnjih godina postaje tražena tokom cijele godine i u Bosni i Hercegovini.

– Danas kada je sve više hrane, a sve manje hranjivih materija jako teško je nahraniti naš organizam, naše ćelije te samim tim održati optimalno zdravlje. Naše tijelo “satkano je“ od više od 50.000 milijardi ćelija koje je svakodnevno potrebno nahraniti da bi pravilno obavljale svoju funkciju. Od samog rođenja našem tijelu, ćelijama potrebno je 50-ak esencijalnih hranjivih materija koje sve teže uspijevamo da zadovoljimo jer smo pobjegli od prirode – kaže Zolotić.

Prije više od 8.000 godina hurme su se uzgajale u Iraku, te spadaju u najstarije kultivisane biljke.

– Da bi hurma sazrela potrebno je preko stotinu dana sunca, temperature preko 35 stepeni i dosta vode. Te nam je sada jasno kako hurme svu snagu, energiju užarenog sunca putem hlorofila akumuliraju u svoj plod i daju nam bogatstvo hranjivih materija koje ih čine najzdravijim voćem. Ne samo da su se hurme vjekovima koristile za prehranu već i za liječenje, terapiju raznih vrsta bolesti. Zbog toga je hurma kroz historiju nazivana “lijekom“, “hljebom pustinje“, “najzdravijim voćem“, “drvom života“ – objašnjava Zolotić.

Nutritivni sastav hurme pokazuje da njen plod sadrži veliki postotak ugljenih hidrata, tu su i proteini gdje hurme sadrže čak 23 amino kiseline i osam masnih kiselina te 15-ak vrsta minerala, vitamina, tu su vlakna a nikako ne smijemo zaboraviti i fitonutrijente poput polifenola, flavonoida, karotenoida koji im daju jedinstvenu vrijednost u prehrani. Zbog bogatstva hranjivih materija i jedinstvenih sastojaka hurme imaju mnogobrojne pozitivne uticaje na zdravlje.

– Zdravstvene koristi hurmi su višestruke jer imaju anti-oksidativno, anti-tumorsko, anti-upalno, anti-mikrobno, anti-dijabetičko, hepatoprotektivno, neuroprotektivno, laksativno djelovanje, olakšava-pomaže porođaj, preveniraju seksualnu disfunkciju i probleme sa reproduktivnim sistemom, preveniraju kardiovaskularne bolesti, te mnoge druge bolest. Hurme pored toga što sadrže 80 posto šećera (saharoze), na 100 grama imaju nizak ili srednji glikemijski index (GI 35-55) te su odlična alternativa za dijabetičare. Pored velikog izvora hranjivih materija, niskog glikemijskog indexa hurme sadrže i velik procenta vlakana što daje duži osjećaj sitosti, te su odličan izbor u regulaciji tjelesne težine, gojaznosti koja predstavlja jednu od glavnih nezaraznih bolesti modernog doba – dodaje Zolotić.

Upalni procesi predstavljaju temelj svakoj hroničnoj bolesti, a hurma je izuzetno dobra u prevenciji upala.

– Hurme pored vitamina, minerala, aminokiselina, masnih kiselina sadrže i preko 13 različitih fitonutrijenata poput polifenola, flavonoida, karotenoida koji imaju snažno antiupalno djelovanje. Polifenoli blokiraju glavne enzime COX-1, COX-2, LIPOX-5, LIPOX-8, koji pokreću upalne procese u tijelu, a na koje djeluju i lijekovi. No najvažniji učinak jeste blokiranje treće skupine upalnih i visoko destruktivnih enzima pod nazivom MMP. Ova tri načina blokiranja enzima predstavljaju veći zaštitni mehanizam od lijekova jer su MMP enzimi direktno odgovorni za oštećenja tkiva tokom upalnog procesa, a koje vremenom dovodi do razvoja degenerativnih bolesti. Ove aktivne komponente imaju i snažno antioksidativno djelovanje koje sprječava stvaranje slobodnih radikala koji još više podižu upalne procese u tijelu i “hrđanje“ ćelija. Nikako ne smijemo zaboraviti da ovi fitonutrijenti uz beta-D-glukane kao i ostale mnogobrojne sastojke hurmi pokazali i antitumorsko djelovanje, gdje mehanizam djelovanja u prevenciji i podršci u liječenju tumorskih bolesti nije tačno poznat – ističe Zolotić.

Hurme su bogate vitaminom A, kao i karotenoidima, luteinom i zeaksantinom koji su hrana za naše oči.

– Znamo da vitamin A ima značajnu ulogu u zdravlju naših očiju tako što podstiče stvaranje pigmenta rodopsina, bez čije proizvodnje dolazi do noćnog sljepila. Također vitamin A hrani rožnjače i omogućava stvaranje tečnosti koja služi kao lubrikant za stvaranje suznog filma i vlaženje rožnjače oka. Karotenoidi lutein i zeaksantin su posebno važni za zdravlje očiju jer mrežnica oka, retina, tačnije fokalno središte retine sastoji od luteina i zeaksantina. Središte retine sadrži najveću koncentraciju fotoreceptora i odgovorno je za središnji vid i oštrinu vida a lutein i zeaksantin štite fotoreceptorske stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima – podsjeća Zolotić.

Dodaje da iz navedenog smatra da ljekovite i zdravstvene koristi su dovoljan motiv da hurmu konzumiramo tokom cijele godine.

– Napominjem da potrošači trebaju obratiti pažnju na pakovanje, način skladištenja i kvalitet jer je hurma vrlo osjetljiva. Po mom iskustvu najkvalitetnije hurme na bosanskohercegovačkom tržištu su Temra – zaključuje Zolotić, piše Anadolija.