Novinari u BiH suočeni s brojnim pritiscima: Zbog nepovjerenja u institucije, prijetnje rijetko prijavljuju

Analiza Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska uprava (OHCHR) i UN-a u Bosni i Hercegovini pokazala je da su novinari u BiH suočeni s brojnim pritiscima.

Analiza o sigurnosti novinara i pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini koju je predstavila Anida Sokol, objavljena je na Međunarodni dan demokratije koji se ove godine fokusira na slobodu medija.

Kako se navodi, novinari su suočeni s političkim i ekonomskim pritiscima, ali i verbalnim napadima i prijetnjama, online uznemiravanjem, kršenjem njihovog prava pristupa informacijama od javnog interesa i to su samo neki od načina kojima se novinari zastrašuju, a njihova im se prava uskraćuju.

U okviru ove procjene izvršena je analiza situacije u vezi s pravom na slobodu mišljenja i izražavanja u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na pristup informacijama i sigurnost novinara.

Procjena je provedena u okviru zajedničkog globalnog projekta Globalna kampanja za slobodu medija, pristup informacijama i sigurnost novinara, koji finansira Nizozemska, a provode Kancelarija Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) i Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). U Bosni i Hercegovini projekat vodi OHCHR.

Kako se navodi, zbog nepovjerenja u policijske i pravosudne institucije pritisci, kršenja prava i prijetnje rijetko se prijavljuju. U tom smislu, postojeći statistički podaci ne odražavaju prave razmjere problema i razlikuju se u zavisnosti od toga ko ih prikuplja. 

Kao glavne prepreke slobodnom radu medija novinari i medijske organizacije navode praksu političkog uplitanja u uređivačku politiku, finansijsku nestabilnost i ograničenja u pristupu informacijama.

S ograničenjima slobode izražavanja naročito se suočavaju novinari u medijima koji se finansiraju iz budžeta lokalnih samouprava jer im nije dozvoljeno da izvještavaju o svim temama od javnog interesa.

Tokom istraživanja koje je provedeno za potrebe ove procjene, novinari i drugi sagovornici često su navodili tužbe za klevetu kao sredstvo vršenja pritiska na medije kroz zastrašivanje, s obzirom na to da one uzrokuju neopravdane finansijske troškove koji novinare mogu odvratiti od upuštanja u kritične medijske istrage i izvještaje.

Procjena se bazira na istraživanju koje je obuhvatalo prikupljanje, objedinjavanje i analizu informacija o pravnom i političkom okviru kojim se reguliraju pravo na slobodu izražavanja, pristup informacijama i sigurnost novinara u Bosni i Hercegovini.