Novi izborni zakon mogao bi sve zakomplicirati i napraviti haos. Danas bi stvari trebale biti jasnije

Koalicioni partneri na državnom nivou, „Trojka“, HDZBiH i SNSD najavili su donošenje novog Izbornog zakona BiH. S ovom najavom haotična situacija u BiH i kriza koju je izazvao Milorad Dodik zbog nametanja Izbornog zakona BiH od visokog predstavnika Christiana Schmidta, dobila je novu dimenziju.

Onu, za koju se kaže: “Da nije žalosno, što bi se reklo, bilo bi smiješno.„

A, situacija u kojoj se u ovom trenutku „dogovara“ o novom Izbornom zakonu BiH nije nimalo smiješna. Pogotovo zbog toga jer se s ovim dogovorom Miloradu Dodiku bacio „pojas za spašavanje“ pri potonuću u probleme i krize u koje je on sve dublje tonuo, a sada za sobom povlači i „Trojku“. Sada se s posljedicama potencijalnog stavljanja van snage Schmidtovih izmjena Izbornog zakona i kreacijom nekog novog zakonskog rješenja koje eventualno ne bi bilo u skladu s evropskim i demokratskim principima neće suočiti samo Dodik, nego i “Trojka” koja je do zadnjeg časa deklarativno podržavala izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik.

Jer, kakav to Izborni zakon može BiH dobiti ako na njega pristaje Dodik koji se usprotivio svim civilizacijskim i demokratskim odredbama koje je nametnuo Schmidt?

Niko od „planera i dogovarača“ nakon jučerašnjeg sastanka nije pojasnio šta su to tačno dogovorili, kada planiraju usvojiti novi zakon i kakav će biti?

Najvažnije pitanje je, da nisu rekli hoće li možda već sutra Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH van snage staviti izmjene Izbornog zakona BiH koje je nedavno nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt i koje su već stupile na snagu i objavljene su i u Službenom glasniku BiH.

Veći dio Schmidtovog zakona već je na snazi

Jer, da bi usvojili novi zakon, „Trojka“, HDZBiH i SNSD van snage moraju staviti odredbe koje je nametnuo Schmidt.

Za dio Schmidtovih odredbi rok istječe 19. aprila, u petak i u tom dijelu vladajuća većina na državnom nivou može intervenirati na zakonskim rješenjima, što je Schmidt i naveo u svojoj odluci od 27. marta.

„Izuzetno od odredbi stavka (1) ovog članka, članci 76. do 81., članci 84. do 105. i članci 111. i 112. ovog zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.“

Jasno je navedeno da dio Schmidtovog zakona neće stupiti na snagu samo ako PSBiH do 19. aprila ne usvoji izmjene koje se odnose na te stavke, a prema ranijoj Schmidtovoj odluci ostale odredbe ostaju na snazi. A, one za koje rok teče do petka i koje vladajuća koalicija može mijenjati se tiču obaveza o izjavama o imovinskom stanju političara, bankovnih računa stranaka i izvještaja o transakcijama koje će prema Schmidtovim izmjenama biti pod strogom kontrolom, kao i medijskog oglašavanja stranaka u vrijeme predizborne kampanje, te kaznenih odredbi ako političari i političke stranke ne budu poštovale ono što je propisano Schmidtovim zakonom.

CIK već prilagođava akte po Schmidtovom zakonu

Ustvari ove odredbe za koje je visoki predstavnik ostavio rok do petka da Parlament BiH može na njima intervenirati su i „najbolnije“ za stranke jer uvode kontrolu njihovih finansija, pa stoga i ne čudi što se naprasno postigao dogovor o novom Izbornom zakonu BiH.

Međutim, sve i da vladajuća većina na nivou BiH krene u donošenje novog Izbornog zakona BiH, teško je da će to moći učiniti, a da ne ugroze održavanje lokalnih izbora u BiH.

Naime, lokalni izbori moraju biti raspisani najkasnije do 9. maja. Do tog datuma svi podzakonski akti prema kojima radi Centralna izborna komisija BiH moraju biti usklađeni sa zakonom prema kojem će se provoditi izbori.

Proteklih dana CIK je održao više sjednica na kojima je prilagođavao svoje akte prema zakonu koji je nametnuo Schmidt i sa sadašnjim resursima i kapacitetima koji su na raspolaganju CIK-u i to je, iako je usješno okončano, učinjeno uz teške napore.

Mala je vjerovatnoća da će CIK uz sve obaveze koje im predstoje do i nakon raspisivanja izbora moći ponovo mijenjati akte. Doduše, to neće biti problem, jedino ako se političari dogovore da kroz navodno novi Izborni zakon, većina odredbi bude preuzeta iz starog zakona.

Hoće li sve vratiti na staro?

Jer, zašto bi se išlo u usvajanje novog zakona ako se svi slože da izbori budu transparentniji i uz nove tehnologije kako je već propisao Schmidt.
Stanje može biti vraćeno samo na prijašnje ili da Parlament BiH provede kroz svoj zakon sve ono što je tražio i Schmidt, što je malo vjerovatno.

A, CIK je već krenuo i u realizaciju određenih aktivnosti kada je u pitanju i uvođenje novih tehnologija, na ovogodišnjim izborima doduše kroz pilot projekt , ali se u budžetskom zahtjevu ispostavljenom Ministarstvu finansija i trezora BiH već navode i iznosi za nabavku novih tehnologija za naredne opće izbore 2026. godine.

Hoće li novi Izborni zakon BiH podrazumijevati i skenere i druge tehnologije, što su SNSD i HDZBiH godinama odbijali prihvatiti? Pa, vjerovatno neće, jer da su za te izmjene prihvatili bi i ono što je propisao Schmidt.

Više informacija nakon današnje sjednice

Brojne su nedoumice i nejasnoće koje proizlaze iz jučerašnjeg dogovora političara o donošenju potpuno novog Izbornog zakona BiH i po svoj prilici u konstelaciji sadašnjih odnosa, stavova Milorada Dodika i općem kontekstu, moglo bi se reći da bi bilo bolje da se nisu dogovorili.

Jer, Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH nagovještavale su transparentnije i poštenije izbore, a sada postoji velika izvjesnost da će taj zakon biti stavljen van snage.

Iako vladajući političari najavljuju „domaći proizvod“ u smislu donošenja novog zakona, kao i deblokadu evropskog puta kojeg je „zakočio“ Milorad Dodik, razljućen zbog onemogućavanja izbornih krađa, javnost u ovom trenutku nema nimalo razloga za optimizam, jer evropskog puta nema bez transparentnih izbora.

A, ako se u ovom slučaju ispune želje Miloradu Dodiku, od transparentnih izbora nema ništa.

Stoga jasno je da ovaj dogovor, ne da rješava trenutnu krizu u BiH, nego je samo produbljuje. Svakako, namjere vladajuće većine bit će jasnije već danas kada će biti održana hitna sjednica Predstavničkog doma PSBiH zakazana ranije na zahtjev SNSD-a i na kojoj bi se trebala razmatrati Schmidtova odluka o nametanju Izbornog zakona BiH.

Naravno, pitanje je i kako će Schmidt reagirati na rušenje njegovog autoriteta, ako se stavi van snage sve ono što je on nametnuo, a eventualno usvoji sve suprotno od toga.

Kako god, BiH usred iznenadnog kalendarskog zahlađenja čeka vreo i buran period.