Nošenje maske loše utječe na jezički, emocionalni i društveni razvoj djece?

Dvije godine nakon početka pandemije, zabrinutost zbog mogućeg utjecaja nošenja maski na jezički, emocionalni i društveni razvoj djece zauzima središnje mjesto.

U Sjedinjenim Američkim Državama su se zadnjih sedmica umnožili pozivi za ukidanje obveznih maski u školama, uključujući i unutar naučne zajednice, u vrijeme kada novi slučajevi COVID-19 padaju.

Naučne studije pokazale su da maske doista utječu na sposobnost djece da prepoznaju lica i emocije. Kao i kod odraslih, maske, također, mogu ometati verbalnu komunikaciju. No, stručnjaci su podijeljeni oko dugoročnih učinaka na razvoj djece.

Učenje jezika

Prvi razlog za zabrinutost odnosi se na učenje jezika, koje se odvija u prvim godinama života. Djeca uče govoriti kroz društvene interakcije, a posebno kad gledaju u usta odraslih kako bi učili slogove. Budući da je ovaj put blokiran, logično je pretpostaviti štetan učinak.

– Vi gledate u lica kad učite govoriti. Ali to nije jedini način. Djeca, također, uče slušajući glasove i prateći geste i pokrete očiju onih oko sebe – rekla je za AFP Diane Paul iz Američke udruge za govor-jezik-sluh (ASHA).

Paul napominje da osobe s oštećenjem vida, također, nauče dobro govoriti – te da se maske ne nose trajno, na primjer kod kuće.

– U ovom trenutku ne postoje studije koje bi izravno procjenjivale dugoročni utjecaj na razvoj govora i jezika u situacijama kada mala djeca komuniciraju s odraslima koji nose maske. Ali, postoje studije koje pokazuju da se djeca mogu prilagoditi drugim komunikacijskim pokazateljima i gestama kada se usta odrasle osobe ne vide, kaže stručnjakinja.

Studija iz 2021. pokazala je da su dojenčad mogla prepoznati jedinstvene riječi kroz masku, jednako kao i bez nje. Prema drugom istraživanju, provedenom u Francuskoj, maske mogu ometati učenje čitanja među djecom s poteškoćama u učenju.

Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ograničeni dostupni podaci ne ukazuju na jasne dokaze da maske narušavaju emocionalni ili jezični razvoj djece. Agencija preporuča maske u javnosti za osobe starije od dvije godine, dok Svjetska zdravstvena organizacija predlaže za starije od pet godina.

Društveni i emocionalni razvoj

No, među psihijatrima je priča malo drugačija.

– Važnija je emocionalna strana – kaže Manfred Spitzer, koji je također specijalist za kognitivnu neuroznanost na Univerzitetu u Ulmu u Njemačkoj.

Napominje da je prvo što se izgubi s maskom – osmijeh.

– U obrazovnim okruženjima postoji mnogo implicitnih povratnih informacija između učitelja i djeteta. Ako narušite ovu stalnu komunikaciju, sigurno ćete ometati uspješno poučavanje – rekao je za AFP.

Strahovi se, također, odnose na sposobnost stvaranja društvenih veza. Brojne studije su pokazale da maske otežavaju prepoznavanje lica i emocija, uključujući, ili čak i više, među najmlađima

Studija djece u dobi od sedam do 13 godina, objavljena u časopisu PLOS One, potvrdila je da se emocije (strah, tuga, ljutnja) slabije identificiraju kada osoba nosi masku – ali sa sličnim rezultatima u usporedbi s nošenjem sunčanih naočala.

Zaključeno je da maske vjerojatno neće dramatično narušiti društvene interakcije djece u njihovu svakodnevnom životu.

Drugi rad, objavljen u časopisu Frontiers in Psychology, pokazao je da je prepoznavanje emocija ljudi s maskama na licu značajno palo između treće i pete godine. Ti rezultati sugeriraju da živimo u vremenu koje može potencijalno utjecati na razvoj društvenog i emocionalnog rasuđivanja, rekli su autori.

Treba biti oprezan

Carol Vidal, psihijatrica sa Univerziteta Johns Hopkins, rekla je da je zabrinuta na društvenoj razini, iako roditelji ne bi trebali paničariti. Vidal je dio grupe medicinara i naučnika koji pozivaju na ukidanje obveznih maski u školi, gdje je ionako teško zadržati strogu upotrebu maski.

– Samo mislim da one nisu potrebne u ovom trenutku pandemije, znajući što znamo o rizicima za djecu u smislu korone, i znajući da svi imamo pristup cijepljenju i da, ako smo zabrinuti za svoje zdravlje, možemo nositi masku N95 – kaže ona za AFP.

Ona ističe da se svodi na balansiranje rizika i koristi.

– Nedostaci maski možda nisu tako dramatični u smislu da možda učinci neće nastupiti odmah, ali mislim da moramo biti oprezni – rekla je Vidal.