NJEMAČKI MEDIJI: Scenariji u slučaju smjene Dodika, za Schmidta su sve opcije u igri

Dužnosnici u Republici Srpskoj sada su pod pritiskom s dvije strane: u skladu s Dodikovim zakonom prijeti im kazna ako prihvate presude Ustavnog suda i ako postupe u skladu s njima. Istovremeno, prema Schmidtovom zakonu, prijeti im zatvorska kazna ako ne prihvate presude Ustavnog suda i ne postupe u skladu s njima

Njemački mediji pišu o Schmidtovim odlukama koje predviđaju uhićenje službenika koji ignoriraju uredbe OHR-a. Osvrću se i na scenarije u slučaju smjene Milorada Dodika. Za Schmidta su sve opcije u igri, tvrdi se.

Visoki predstavnik međun

arodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt (CSU), koji raspolaže dalekosežnim ovlastima zaprijetio je bosanskim dužnosnicima koji ne budu poštivali njegove uredbe kaznom koja može iznositi i do pet godina zatvora. On je u subotu donio dekret, koji je odmah postao zakon. Razlog za taj potez je zakon koji je prošlog četvrtka (29.6.2023.) usvojila Narodna skupština Republike bosanskih Srba (NSRS), piše novinar Michael Martens u tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

U tekstu se podsjeća na usvojeni zakon NSRS-a po kojem odluke i presude državnog Ustavnog suda BiH na području Republike Srpske (RS) više ne vrijede, kao i da će dužnosnici koji ne budu poštivali ovaj zakon biti kažnjeni s kaznama koje tek treba utvrditi, prenosi DW.

PRITISAK S DVIJE STRANE

Schmidt je također, piše FAZ, odredio da službenici koji ne poštuju njegovu uredbu budu osuđeni na zatvorsku kaznu u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Predviđeni su i izuzeci u slučaju kada službenici od svojih nadređenih dobiju naredbu da se trebaju oglušiti o dekrete OHR-a i to prijave nadležnom javnom tužilaštvu kao poticanje na činjenje kaznenog djela. U tom slučaju bi oni trebali biti oslobođeni kazne.

„Dužnosnici u Republici Srpskoj sada su pod pritiskom s dvije strane: u skladu s Dodikovim zakonom prijeti im kazna ako prihvate presude Ustavnog suda i ako postupe u skladu s njima. Istovremeno, prema Schmidtovom zakonu, prijeti im zatvorska kazna ako ne prihvate presude Ustavnog suda i ne postupe u skladu s njima. Schmidtov dekret predviđa niz drugih mjera za dužnosnike koji krše naredbe visokog predstavnika. U njima se navodi i da će isti izgubiti svoje radno mjesto i stečene privilegije. Onima koji su proglašeni krivima za kršenje dekreta visokog predstavnika, također je zabranjeno raditi ili se prijavljivati za poslove koje financiraju porezni obveznici”, piše FAZ.

DODATNO ZAOŠTRAVANJE KONFLIKTA

“Pokretačka snaga koja stoji zakona u RS-u je Milorad Dodik, predsjednik Republike bosanskih Srba. Dodik je, u najboljem slučaju, spreman prihvatiti državu BiH kao konfederaciju, ali samo ako država nema gotovo nikakvih ovlasti. Time je on ušao u otvorenu konfrontaciju s Daytonskim mirovnim sporazumom, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni. Ovaj sporazum definira Bosnu i Hercegovinu kao državu koja se sastoji od dva entiteta, ali ne i kao konfederaciju”, piše FAZ.

I berlinski list Tageszeitung (TAZ) podsjeća da je Milorad Dodik već jasno dao do znanja da će ignorirati Schmidtov dekret i da namjerava dodatno zaoštriti konflikt.

TAZ podsjeća na Dodikove izjave tijekom proteklog vikenda u kojima je tvrdio da međunarodna zajednica tim mjerama pokušava oslabiti Srbe u Bosni i uništiti njihov identitet. Dodik je, aludirajući na Ustavni sud BiH, rekao i da se neće pokoriti bošnjačkom tužitelju ili bošnjačkom sucu. “Oni žele da glavni grad BiH Sarajevo, iz kojeg je na početku rata 1992. godine protjerano 157.000 Srba, bude centar zemlje”, prenosi TAZ Dodikove riječi.

Dodikove tvrdnje o protjerivanju Srba u Sarajevu se pak odbacuju kao povijesna laž, piše TAZ i navodi kako svjedoci i međunarodni novinari znaju da su prije napada na Sarajevo srpski političari poput Radovana Karadžića pozvali stanovnike Srbe da napuste taj grad.

„Povijesne laži spadaju u repertoar nacionalista i, prema mišljenju historičara, uobičajena su pojava”, piše berlinski list i podsjeća na Dodikovo ponovno vrijeđanje žrtava, za koje je odgovorna vojska Republike Srpske i njegovo psovanje Srebrenice, koje se dogodilo u petak 30. lipnja. Nedavno je, kako se još ističe u tekstu, Dodik pokušao navesti i srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu kao dokaz da su prije svega Srbi do danas bili žrtve fašizma. Dodik tom prilikom pak nije spomenuo prohitlerovski režim pod generalom Nedićem u Srbiji, piše TAZ.

OLAKŠANJE U SARAJEVU

„U međuvremenu, mnogima u Sarajevu koji su kritizirali Schmidta zbog njegovog koketiranja s nacionalistima sada je malo lakše. Prije svega, nenacionalistička i bošnjačka scena zabrinute su zbog pozicija koje zastupa međunarodna zajednica, SAD, te prije svega Schmidt. Bošnjačko-muslimanski krugovi otvoreno su zaprijetili planom B ako se Dodiku ne pokažu granice. Čak je i socijaldemokratski član državnog Predsjedništva Denis Bećirović međunarodnoj zajednici dao rok od sedam dana da urazumi Dodika”, piše TAZ.

Istovremeno, u tekstu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung se još podsjeća i da su političari najveće etničke skupine u zemlji, Bošnjaka, koji čine oko 51 posto stanovništva, ranije zahtijevali od Schmidta da smijeni Dodika, te da on, barem na papiru, ima formalne ovlasti za takav potez.

U FAZ-u se postavlja i pitanje hoće li se domaće pravosuđe pridržavati odluka OHR-a, kao I to hoće li javna tužilaštva doista kažnjavati kršenja uredbi koje su donijeli Schmidt ili raniji visoki predstavnici?

„Dodik je zapravo rekao da će ignorirati smjenu, ako bude nametnuta od strane visokog predstavnika. A kako Schmidt nema načina da provede svoje dekrete putem policije ili drugih mjera, naredba o smjeni Dodika bi, po svemu sudeći, samo pokazala nemoć njegovih ovlasti”, piše FAZ.

OČEKUJU SE NOVI DEKRETI

Sudeći prema neslužbenim informacijama iz Sarajeva, uskoro se očekuju novi dekreti visokog predstavnika Schmidta. Jedan od njih bi se mogao odnositi i na ratne zločince, koji su odslužili svoju zatvorsku kaznu. Cilj je osigurati da se u svim relevantnim državnim registrima evidentiraju kao kriminalci, što do sada nije bio slučaj.

Jedna od idućih odluka, koju pak ne može donijeti visoki predstavnik, tiče se mogućeg stacioniranja europskih trupa u Brčkom, čime bi se u slučaju krize RS mogla podijeliti na dva dijela, pišu njemački mediji. FAZ: „Međutim, mogućnost pojačanog prisustva Zapada, uključujući i vojno, u Brčkom nije završena stvar i u igri je samo kao mogućnost o kojoj se razmišlja.”