“Nije moglo biti rigoroznije, groznije i nakaradnije” – Pravilnik o zabrani pušenja stupa na snagu: “Kome je u interesu da napravi nešto i uloži novac, a od toga nema koristi?”

Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine objavile su prije par dana novi pravilnik o zabrani pušenja u ovom entitetu koji će na snagu stupiti 13. juna.

Ovaj pravilnik detaljno propisuje uslove za posebne prostore i prostorije za pušenje, te definiše izuzetke od opšte zabrane pušenja.

Pušenje će u potpunosti biti zabranjeno u objektima manjim od 50 metara kvadratnih u kojima se služi hrana i piće.

Vlasnici ugostiteljskih objekata koji žele dozvoliti pušenje moraju se pridržavati strogih smjernica. Na vratima prostorija za pušenje moraju biti postavljene jasne oznake s natpisima: “Dozvoljeno pušenje. Pušenje je štetno za vaše zdravlje.” i “Zabranjen ulazak i boravak lica mlađih od 18 godina.” Ove oznake moraju biti formata A4, štampane crnim slovima na bijeloj pozadini, fontom Arial 28 bold, centralno postavljene.

Prostorije za pušenje u zdravstvenim ustanovama, ustanovama za palijativnu njegu, njegu starijih lica, te ustanovama za izdržavanje kazne moraju biti potpuno zatvorene i fizički odvojene od drugih prostora. Površina prostorije ne smije biti manja od 10 kvadratnih metara niti veća od 20% ukupne površine javnog prostora. Prostorija ne smije služiti kao prolaz u druge prostorije i nije dozvoljeno konzumiranje hrane ili pića.

O ovoj temi je za Source govorio predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić. On smatra da ovaj zakon ne može biti političko pitanje, već pitanje zdravlja građana.

“Volio bih na početku samo reći da ovaj pravilnik nije namijenjen samo ugostiteljsko-turističkoj branši. Javni prostor obuhvata sve usluge, servise, advokatske kancelarije i slično. Ugostiteljstvo ili hotelijerstvo možda čine samo 10-15% toga. EU preporučuje donošenje zakona o zabrani duhana i duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini. Oni ne priznaju distrikte i entitete, već samo BiH. Distrikt Brčko i RS odmah su odbacili taj zakon i nisu čak ni željeli raspravljati o njemu. Naši, da ih tako nazovem,  ‘pametnjakovići’ su raspravljali o tome, i na kraju su donijeli taj zakon. Ako se političari BiH nisu mogli dogovoriti oko zdravlja građana BiH, onda je apsurdno bilo što govoriti. To nije političko pitanje, već pitanje zdravlja njihovih građana. Izgleda da smo u Federaciji morali požuriti s donošenjem ovog zakona. Mi izgleda nismo imuni kao građani u RS-u i Distriktu Brčko”, govori nam Hadžić.

Hadžić navodi kako nema smisla da neko uloži svoj novac i napravi nešto, a da od toga nema nikakvu korist.

“Zakon je donesen 5. a primjena počinje 13. – to je van pameti. Da vam kažem šta sve treba eventualno doraditi da bi se obezbijedio prostor za pušače. Prije svega, prostor do 50 kvadrata može da se opredijeli za pušače ili nepušače, s tim da se u prostorima gdje se konzumira hrana izuzme i tu nema dileme – to samo može biti nepušački dio. Prostori koji su preko 50 kvadrata, ako žele da se opredijele za prostor za pušače, imaju pravo na minimum 12 kvadrata ili maksimalno 20% od prostora. Ja bih to nazvao ‘tor’ gdje mogu pušiti. Dužni smo da obezbijedimo taj prostor gdje se vrata hermetički zatvaraju, gdje je posebna ventilacija za taj prostor i poseban uređaj za filtriranje zraka. Zašto sam rekao ‘tor’? Samo u tom prostoru gost može ispušiti cigaretu i nema pravo na nikakve ugostiteljske usluge. Kome je u interesu da napravi nešto i uloži novac, a od toga nema koristi? Ja nigdje nisam našao da je negdje donesen ovaj zakon na ovakav način”, kaže Hadžić.

Na pitanje da li su iz Ministarstva zdravstva FBiH konsultirali ugostitelje o ovom pravilniku, Hadžić govori da nikada nisu dobili priliku da iznesu svoje mišljenje i prijedloge.

“Niko nas nikada nije konsultovao niti tražio naše mišljenje i prijedloge u vezi sa pravilnikom, što bi bilo normalno jer bi trebali biti uključeni u tu priču. Također, nijednom nisu spomenuti nargila barovi niti koji uslovi trebaju biti ispunjeni. Nismo trebali ići daleko, već samo prepisati pravilnik iz Srbije, Hrvatske ili Slovenije. Mislim da ovaj pravilnik ne može biti rigorozniji, grozniji i nakaradniji. Velika zamjerka ide i Ministarstvu zdravstva FBiH, koje je bilo uključeno u donošenje zakona i pravilnika, a nisu tražili naše mišljenje. Umjesto toga, tražili su mišljenje od nevladine organizacije PROI. Trebali su saslušati one o kojima se zakon radi kako bi se došlo do nekog zajedničkog jezika”, zaklučio je Amir Hadžić u razgovoru za Source.

source